Academia.eduAcademia.edu
Download Free PDF
paper cover icon
Download Free PDF
paper cover thumbnail

Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkom muzeju Split/Crossbow brooches from Salona in the Archaeological museum in Split

Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkom muzeju Split/Crossbow brooches from Salona in the Archaeological museum in Split

Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkom muzeju Split/Crossbow brooches from Salona in the Archaeological museum in Split

Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkom muzeju Split/Crossbow brooches from Salona in the Archaeological museum in Split

Lukovičaste fibule iz Salone u Arheološkom muzeju Split/Crossbow brooches from Salona in the Archaeological museum in Split

Profile image of Sanja IvcevicSanja Ivcevic

2000, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 92, Split, 125-187

The text deals with crossbow brooches from Salona kept at the Archaeological Museum of Split. T- fibulae and fibulae with one knob on its bow which are, according to their type, closely connected with crossbow ones. The total of 83 pieces were processed: two fibulae with one knob on its bow are dated in 4th and 5th century, while there were 5 pieces of T-fibulae. Crossbow brooches have been divided into groups following the Keller typology that puts them into six basic types.

Related Papers

Zbirka fibula iz Mogorjela / The fibulae collection from Mogorjelo

Adnan Busuladzic

U radu se obrađuju fi bule s lokaliteta Mogorjelo. Temeljem analize primjeraka pohranjenih u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine konstatirano je postojanje 67 fibula grupiranih u 10 tipova. Kronološki kontekst potvrđuje kontinuitet naseljenosti od 1. do 6. stoljeća. Ključne riječi: fibule, tipologija, Mogorjelo, villa rustica, vojna utvrda, datacija Fibulae from the Mogorjelo site are covered in this paper. Based on an analysis of examples stored in the National Museum of Bosnia-Herzegovina, 67 fibulae classified into 10 types have been ascertained. The chronological context confirms continuity of settlement from the first to sixth centuries. Key words: fibulae, typology, Mogorjelo, villa rustica, military fortification, dating

View PDF

Asseria 7, Zadar, 81-114

Neobjavljene fibule iz Aserije u Arheološkom muzeju Split/Unpublished Fibulae from Asseria in the Archaeological Museum in Split

2009 •

Sanja Ivcevic

U splitskom Arheološkom muzeju čuva se priličan broj fibula s lokaliteta Aserija, od kojih veći broj pripada aucissa fibulama koje su obrađene u posebnom članku. Ovdje se, po prvi puta objavljuju preostale fibule, datirane od kraja 1. st. pr. Kr., do kasnoantičkih, lukovičastih fibula datiranih u 4. st. A considerable number of fibulae from Asseria have been aquired by the Archaeological Museum Split. The most numerous type are aucissa fibulae and they have already been published. This paper presents an analysis of the remaining fibulae dated from the late 1st century BC to late anique forms dated to the 4th century.

View PDF
Morfologija antičkih fibula iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine / The Morphology of Antique Fibulae in the Collection of the National Museum of Bosnia and Herzegovina

Adnan Busuladzic

View PDF

I. Drnić (ed.), Segestica and Siscia - from the periphery of the Empire to a provincial center

New fashion, new people - on the provenance of some fibulae from Sisak

2018 •

Asja Tonc

New political and economic circumstances during the earliest period of establishment of Roman power in the area of present-day Sisak have for sure influenced the everyday life of the local inhabitants, including the changes in fashion that we can observe on the basis of new types of fibulae and other jewellery items. Although the lack of context of the Sisak finds presents difficulties when contemplating the people beyond these finds, sometimes the items themselves can be quite telling. On this occasion the typological and chronological determination of some late Republican and early Imperial fibulae from Sisak, held in the Archaeological Museum of Zagreb, is presented together with some remarks on the context of acceptance of new customs and availability of new objects through trade or even by settling of new population during Augustan time.

View PDF
M. Blečić Kavur, E. Podrug 2014 - Necropolis of the Velika Mrdakovica hillfort - Early Iron Age burials

Martina Blečić Kavur, Emil Podrug

The research presented herein encompassed analysis of prehistoric graves from the necropolis of the Velika Mrdakovica Hillfort in the vicinity of Zaton, near Šibenik. These are five graves from the earliest period of burials, from the Early Iron Age. Their analysis and synthesis will serve as the point of departure for fuller insight into the long, rich and fluctuating history experienced by its inhabitants and inheritors. Based on the types of burials, the graves generally comply with rites typical of the Šibenik region and the central Adriatic coastal belt. However, the placement of the bodies fully extended deviated from the overriding practices in this core territory of the Liburnians. Most of the gathered physical cultural materials consist of personal attire items and jewellery of the deceased, which have been ascribed to the Liburnian culture in the broader sense of typological classification. In line with their previous cultural interpretation, they have been separated into men’s and women’s attire, wherein the finds of pins and fibulae, as well as ring-shaped jewellery and amber beads, are the most prominent. From the chronological standpoint, two general burial periods have been distinguished in their interpretation. Typical of the older graves is the large fibula with amber bead on the bow, while the younger graves are characterized by the predominance of the proto-Certosa fibula with a small globule at the end of the foot. Despite double or multiple interments, the materials indicate a certain chronological framework, which suggests simultaneous or very brief subsequent interments, interpreted in the sense of narrower familial graves. Synchronized with the Liburnian culture periodization, interments in the older graves proceeded in the II. A and B phases, while the younger ones proceeded from the end of cultural phase III and in phase IV according to the classical periodization scheme. In compliance with the typological-chronological analysis of the materials in comparison to coterminous phenomena in the Adriatic basin cultures, a revised relative and higher absolute chronological scheme for the Liburnian sphere are proposed in the synthesis.

View PDF

Nalazi rimske vojne opreme u Hrvatskoj/ Finds of the Roman Military Equipment in Croatia, ed. I. Radman-Livaja

Gardun. Katalog nalaza/The Catalogue of Finds

2010 •

Sanja Ivcevic

View PDF

Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu 31, 2014, 181-214.

Late La Tène and Early Imperial Fibulae from the Iapodian Territory / Kasnolatenske i ranocarske fibule s japodskog prostora

Ivan Drnić, Asja Tonc

The unpublished fibulae from the Iapodian Collection of the Archaeological Museum in Zagreb come from several sites, mostly situated in the Lika region. The paper presents fibulae from the 2nd and 1st cent. BC. Although the information about the context of most finds is lacking, a few finds of previously unknown or rare types allow us to complement the distribution maps. Fibulae are used as markers of the network of regional contacts that shaped the material culture of Iapodian communities in the decades preceding the Roman conquest. In the same vein, early imperial Aucissa fibulae prove that the life continued even after the establishment of Roman authority.

View PDF

Opuscula archaeologica 39/40, 221-244

Metalni nalazi s lokaliteta Banjače u Dugopolju/Metal finds from the site of Banjače in Dugopolje

2018 •

Sanja Ivcevic

U radu se obrađuju metalni nalazi s arheološkog istraživanja na lokalitetu Banjače u Dugopolju vođenog 2005. godine, koja su proveli djelatnici Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U obrađenom materijalu prevladava oruđe (srp, klinovi, strugala, noževi, čavli, zakovice), dok su u manjoj mjeri zastupljeni kućni inventar (zasun brave, igle za šivanje, okov) i osobni predmeti (fibula, okvir kopče), te se nameće zaključak da se radi o seoskom gospodarstvu, kakvih je sigurno bilo u antičko doba na području plodnog dugopoljskog polja i koja su vjerojatno bila organizirana u zaseoke (vicus). Kako je većina datiranog materijala iz razdoblja kasne antike, a raniji materijal dopušta dataciju u 4. st., nalazi iz Banjača mogu se staviti u vremenske okvire od 4. do 6. st. The paper presents metal finds from the archaeological excavations carried out at the site of Banjače in Dugopolje, conducted in 2005 by the employees of the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. The analyzed material is dominated by tools (sickle, wedges, scraper, knifes, nails, rivets), with significantly less finds of house inventory (shutter, sewing needles, shackle) and personal items (fibula, clasp), leading to the conclusion that this was a rural farm the like of which must have existed on the fertile territory of Dugopolje in Antiquity and which were probably organized as villages (vicus). Seeing as most of the material was dated to the Late Antiquity, and older material can be dated to the 4th century, the finds from Banjače can be dated to the timeframe between the 4th and the 6th century.

View PDF

At the crossroads of worlds at the turn of the millennium: The Late Bronze Age in the Kvarner region

M. Blečić Kavur 2014 - At the crossroads of worlds at the turn of the millennia: The Late Bronze Age in the Kvarner / Na razmeđu svijetova za prijelaza milenija: Kasno brončano doba na Kvarneru

Martina Blečić Kavur

The present book which has just made its way to you did so for a reason. It is because books, just like any other objects, have their own soul and their own history that have to be respected, and they will stay only with such persons who pay them respect. In fact, this book is an “object” about objects that have been re-discovered. It is about lost things, about buried treasures, personal and collective, beloved and kept, discarded and unwanted, old and new, about symbols and metaphors… it is about objects that did not mark only their own, but also my and our common past. In the course of their life cycles their “soul” has been purified and their past is thus very remote. Through a “rebirth” in our era they got a chance to have their past interpreted, which is a complex and never ending “mission”. However, with a reliable provocation and a perfect motivation, the research of their meanings, values and backgrounds within a broader, larger and more detailed cultural context, enables us to discover “worlds” of consciousness and knowledge about the period of their then present. This was the time of the so called Late Bronze Age, an exceptional period covering the last centuries of the 2nd and the transition to the 1st millennium BC. It displays a specific manifestation on the territory of the northern Adriatic, in particular on the Kvarner territory – the area of my “object”, of my past and of our common present. The Kvarner area is the “point of departure” of every single, selected object presented in this book. In a specific “form”, which managed to be preserved or to “survive” for more than 3.000 years these artifacts reached me/us in extremely reduced quantities and in states of preservation which often required much effort in trying to understand their initial, primary, secondary and metaphorical meaning. Since this is one of the most poorly researched areas of the eastern Adriatic coast, as well as on the territory of today’s Croatia, this book presents, analyzes and interprets an impressive number of finds. Although the majority of those objects was published and is well known in the scientific literature, the attitude to those finds was often not satisfactory. In fact, it was an attitude of superficiality and underestimation, depriving them of that certain respect. It is because of such an attitude, which has unfortunately been confirmed lately, and from the perspective of that ancient culture of living and behaving, that I have tried to include amongst known artifacts also such finds from old, forgotten publications, both from chance finds and private property, as well as recent discoveries. This is why only a smaller number of finds has been published for the first time. However, the cultural, stylistic and typological, interactive and significant context of their essence and “soul” within the vast network of knowledge and skills of that past has been significantly extended and explained. “Old” and “new” artifacts united into one single “object” will redirect their manipulation and thereby also the evaluation of their cultural past and heritage of one of the most interesting and most colorful areas of the whole Adriatic basin. The book has several units. The introductory discussions about the spatial reach and the natural features of the Kvarner area, as well as an overview of the sites and history of research provide basic information and illustrate the situation that follows in the most important part of the book – i.e. the Typological classification, chronological determination and cultural interpretation – containing all the finds that have been collected, by applying the archaeological method, but which have been analyzed and interpreted within a broader spatial and cultural context. The interpretations set and accepted are put into a more relative perspective in the final chapter, they are discussed within a reconstructed context of social potential, of cultural and historical manifestations which have not been critically evaluated in this way so far. Being aware of the fact that every inconsistency or mistake in the present work is exclusively and only my responsibility, I wish you, dear readers, a pleasant and/or useful reading of the past which surely has its own soul.

View PDF
Antička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (izbor) / Ancient Roman Collection of the Museum of Croatian Archaeological Monuments (A Selection)

Tomislav Šeparović, Nikolina Uroda

View PDF
Sanja IV^EVI] LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE U ARHEOLO[KOME MUZEJU SPLIT* LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE U ARHEOLO[KOME MUZEJU SPLIT UDK: Izvorni znanstveni ~lanak Primljeno: Odobreno: Sanja Iv~evi} HR, 21000 SPLIT Arheolo{ki muzej Zrinsko-Frankopanska 25 U tekstu su obra|ene lukovi~aste fibule iz Salone, koje se ~uvaju u Arheolo{kom muzeju Split. Tako|er se obra|uju T-fibule i fibule s jednom lukovicom na luku, tipolo{ki usko vezane uz lukovi~aste. Ukupno je obra|eno 83 primjerka. Tipu Keller 1A koji se datira od 290. do 320. god. pripada 12 primjeraka, tipu 1B (290.-320. god.) 8 primjeraka; tip 2 (310.-350. god.) zastupljen je samo varijantom 2B (4 primjerka). Ukupan broj predmeta koji idu u tip Keller 3 (340.-360. god.) je 15. Najbrojnije zastupljena skupina je tip Keller 4 (350.-380. god.), s primjercima sve tri varijante ovog tipa. Jedini tip koji nije zastupljen ni jednim primjerkom je tip Keller 5 (370.-400. god.). Tip Keller 6 (1. polovica 5. st.) zastupljen je sa 4 primjerka. Va‘nost fibula kao arheolo{kog materijala poznata je i nagla{ena ve} na nizu primjeraka, a isto je tako nagla{ena iznimna uloga i posebnost lukovi~astih fibula. Salona je, kao rimsko provincijalno sredi{te, morala imati sve strukture koje je taj njezin polo‘aj zahtijevao. Potvrdu za tu ~injenicu nalazimo i u sitnom materijalu. Tako nam ove fibule, premda su tek sitna karika u arheolo{kom bogatstvu Salone, pru‘aju novu informaciju o njezinoj va‘nosti. UVOD Brojnost fibula i njihov relativno brz tipolo{ki razvoj, kao preduvjet za preciznu dataciju, razlog su njihove prili~no dobre obra|enosti u europskoj arheolo{koj literaturi. Svakodnevna upotreba ovog predmeta u odijevanju uzrok je ~estih promjena i usavr{avanja oblika i ukrasa. Naime, kao va‘an odjevni * Autor crte`a je Marijana Dukari}; M:1:1 2 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE detalj, fibula se razvijala zajedno s razvojem mode. Odje}a je uvijek, kako danas tako i u antici, slu‘ila, me|u ostalim, i za isticanje materijalnog blagostanja ili pripadnost odre|enom dru{tvenom sloju. Precizne okolnosti nalaza uvjet su za odre|ivanje pripadnosti no{nji jednog tipa fibule odre|enoj skupini stanovni{tva; tako su mogle pripadati ‘enskoj ili mu{koj no{nji, odre|ivati vjersku pripadnost, biti dio vojni~ke uniforme. Isklju~iva pripadnost nekoj skupini stanovni{tva nije dokazana ni za jedan tip fibule; tako su tipovi koji su izra|ivani kao dio vojni~ke no{nje nala‘eni u ‘enskim grobovima. U izradi su se prilago|avali, kako bi bolje pristajali na odre|enu no{nju. Takav su primjer zlatne lukovi~aste fibule iz 5. st. (tip Keller 6), koje samo u svom osnovnom obliku prate ovaj tip. Izra|ene su od tankog zlatnog lima, luk im je {upalj i samim tim osjetljiviji na o{te}enja, a ukras na nozi u obliku slobodno postavljenih voluta odaje ve}u preciznost izrade. Takvu fibulu nalazimo kao prilog u ‘enskom grobu iz Splita, zajedno sa ‘enskim nakitom.1 Dobar su primjer Ausissa fibule nala‘ene u ‘enskim grobovima kao dio ‘enske no{nje, iako su u osnovi vojni~ke fibule. Neki su autori poku{ali odrediti pripadnost fibule s obzirom na dimenzije, pa bi one manjih dimenzija pripadale dje~joj no{nji, a dokaz za to su nalazi istovjetnih primjeraka na jednom lokalitetu.2 Ovdje je zanimljivo istaknuti prikaz na konzularnom diptihu Stilihona (360.-408. god.) iz Monze,3 gdje su otac i sin prikazani s istovjetnim lukovi~astim fibulama, na samo po obliku, nego i po dimenzijama. Dakle, nije bilo pravilo da su manje fibule bile izra|ivane za djecu, pogotovo kod fibula koje su no{ene kao statusni simbol, bez obzira na dob ili spol. Isto tako dimenzije su mogle varirati s obzirom na vrstu odje}e za koju su izra|ivane, jer je za pridr‘avanje tankih tkanina bila dovoljna manja kop~a. Postoji prikaz na konzularnom diptihu Probianusa datiran u godinu 400. gdje je on prikazan s dva pisara koja na odje}i imaju lukovi~astu fibulu istovjetnu njegovoj.4 Iz Salone je primjer isticanja statusa fibulom sa~uvan na steli Aurelija Valerina iz 4. st. (sl. 1). Na gornjem dijelu stele je pokojnik prikazan u bogato ukra{enoj tunici s istaknutom lukovi~astom fibulom na desnom ramenu, a u donjem dijelu je natpis iz kojeg saznajemo da je bio vite{kog roda.5 1 2 3 4 5 Bu{kariol 1989: 23-28. Riha 1992: 19. Volbach 1958: 62, 62. Schulze 1980: 40, kat. br. 21. Stela se ~uva u Arheolo{kom muzeju Split pod inventarnim brojem A 5722; datirana je u 1. desetlje}e 4. st,; objavljena: N. Cambi, Anti~ki portret u Hrvatskoj, Zagreb 1991, 190, kat. br. 114, sl. 112; D. Rendi}-Mio~evi}, Nova stela iz Solina, VAHD LVI-LIX, 1954-57, str. 156. sl. 1, T. XIV. VAHD 92/2000, str. 1-63 3 Lukovi~aste su fibule izra|ivane i no{ene kao vojni~ke fibule, a istodobno su bile i statusni simbol, odnosno oznaka civilnog polo‘aja u Rimskom Carstvu. U kasnocarskom razdoblju su i T-fibule no{ene kao vojni~ke. Ovaj tip fibula u ranijoj se literaturi nije odvajao od lukovi~astih, a danas se uglavnom obra|uju kao prijelazni oblik prema njima.6 Upravo su zato obra|ene u ovoj radnji zajedno, jer ~ine cjelinu. Kako postoje razra|ene tipologije za pojedina podru~ja Rimskog Carstva poku{ala sam ih {to detaljnije primjeniti na na{e primjerke. Obra|eni su primjerci iz stare zbirke Arheolo{koga muzeja Split, {to podrazumijeva nedostatak preciznih okolnosti nalaza u najve}em broju slu~ajeva. Osnovna shema kod obrade fibula je Kellerova podjela, s osvrtom na tipologije koje se odnose na neka druga podru~ja Carstva. U osnovi nema velikih odstupanja u obradi ovog tipa kasnoanti~kih fibula u razli~itih autora od Kellera naovamo, te premda svako podru~je predstavlja cjelinu za sebe s vlastitim razvojem u okviru geografskopoliti~kih uvjeta, lukovi~aste fibule su ujedna~ene kao ni jedan drugi tip fibula do tada, pa je mo‘da upravo za njih bilo najlak{e primijeniti tipologije razvijene na osnovi nalaza s ostalog podru~ja Carstva. Va‘no je napomenuti i to da se u Arheolo{kom muzeju Split ~uva jo{ barem 80 fibula ovoga tipa s drugih ili nepoznatih lokaliteta, te nisu uvr{tene u ovu radnju. LU^NE FIBULE S JEDNOM LUKOVICOM NA LUKU Naziv ovoga tipa proiza{ao je iz oblika fibule, odnosno jedne njezine zna~ajke, a to je ukras u obliku lukovice na po~etku luka s kojim je uvijek lijevana zajedno. Premda ukras nema uvijek oblik razvijene lukovice i katkad se svodi na jednostavno zadebljanje, ovaj je naziv ve} zastupljen u literaturi (u njema~koj literaturi, u kojoj je ovaj tip najvi{e obra|ivan, u uporabi je naziv Bügelknopffibeln). Javljaju se od po~etka 4. st., a traju kroz cijelo 5. st. Nastanak im se vezuje uz podru~je Germanije i legionarski tip fibule, kako smatra A. Böhme,7 premda postoje i neka druga mi{ljenja o postanku ovog tipa.8 Mnogobrojne su na podru~ju slobodne Germanije, pa neki autori upravo na tom podru~ju tra‘e mjesto njihova nastanka. Ipak, tip je zastupljen i na podru~ju Rimskoga Carstva, i to gu{}e u isto~nim nego zapadnim provincijama.9 6 7 8 9 Keller 1975, Behrens 1954, Böhme 1972, Bojovi} 1983, Feugére 1985, Jobst 1975, Pröttel 1988, Riha 1994. Böhme 1972: 35, 36. Bojovi} 1983: 77. Ibidem 4 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE Temeljne su zna~ajke ovog tipa polukru‘ni luk, naj~e{}e ukra{en po sredini, noga fibule jednako je {iroka kao i luk i u pravilu ne{to kra}a od njega; dr‘a~ igle je jednako dug kao noga ili ne{to kra}i, u nekim slu~ajevima noga je zao{trena na kraju. Mehanizam za kop~anje je zglobni, sa zglobom u tuljcu. Dvije salonitanske fibule iz Arheolo{koga muzeja Split pripadaju ovom tipu, i to jedna (kat. br. 1; T. I, 1) s bikoni~nim gumbom na luku, dok je na drugoj (kat. br. 2; T. I, 2) gumb jajastog oblika. Luk je izvijen polukru‘no, i tek ne{to du‘i od noge. Cjevasti dr‘a~ igle je kod primjerka kat. br. 2 kra}i od noge, dok je kod drugog primjerka zavr{etak o{te}en, pa se ne mo‘e ustvrditi kakav je bio. Ni kod jedne fibule nije sa~uvan mehanizam za kop~anje igle. U podjeli A. Böhme svrstane su pod tip 39a, kojem su zna~ajke ~etvrtasti presjek luka i noga ukra{ena urezima, a kako su nala‘ene prete‘no u mu{kim grobovima, ona ih pripisuje mu{koj no{nji. Dr‘i da su se pojavile oko 300. godine, trajale kroz 4. st., a javljaju se i u 5. st. E. Riha ih ne izdvaja u posebnu skupinu ve} su u njegovoj grupi 6; fibule sa zglobom u tuljcu, pripadaju u varijantu 6.4.; zglobne T- fibule unutar kojih bi fibule s jednom lukovicom na luku bile u podvarijanti 6.4.1; fibule s trakastim, uzdu‘no profiliranim lukom i 6.4.2; sa ~etvrtastim presjekom luka.10 W. Jobst stavlja ih u skupinu 24 (Bugelknopffibeln) koju datira u 4. st., s produ‘enim trajanjem kroz 5. st.; primjerak iz Lauriakuma blizak je na{em po obliku, a razlikuje se po ukrasu.11 Analogije postoje na podru~ju Singidunuma,12 dakle u Meziji, ali i u Zugmantelu, odnosno na podru~ju Germanije,13 gdje su na|ene u mu{kim grobovima. Vjerojatno su ih najvi{e rabili vojnici. T-FIBULE T-fibule sa spiralom Porijeklo ovih fibula neki autori izvode iz fibula s podvijenom nogom,14 dok ih drugi vezuju uz ranije rimsko-provincijalne forme.15 Nastaju na podru~ju srednjeg Dunava, odakle se {ire na podru~je cijele Europe. Najraniji primjerci javljaju se krajem 2. st., traju kroz 3. st., ali ve}ina ih se datira u 4. st. Luk je ovih fibula pravokutnog presjeka, na kraju prelazi u u{icu, koja je slu‘ila za pridr‘avanje osovine spirale. Dr‘a~ igle je cjevast. Premda nije u potpunosti prihva}en, naj~e{}i je naziv ovog tipa Armbrustfibeln. 10 Riha 1994: 145, T. 36, 2715, 2716, 2717. Jobst 1975: T28, 208. 12 Bojovi} 1983, 77, T. XXXVI 347, 348. 13 Böhme 1972: T. 23, 921, 922. 14 Algrem 1923: 83. 15 Bojovi} 1983: 74. 11 VAHD 92/2000, str. 1-63 5 Postoji nekoliko varijanata ovog tipa, a za na{ primjerak (kat. br. 3; T. I, 3) karakteristi~an je oblik noge, koja se naglo {iri tako da ima trokutasti oblik i podsje}a pomalo na pti~ji rep. Ukra{en je koncentri~nim kru‘nicama. Mo‘e se svrstati u skupinu T-fibula s bogato ukra{enom nogom, kako ih naziva F. Kuchenbuch,16 i to u skupinu 2 koja je datirana u 2. polovicu 4. st., pa se tako datira jedini salonitanski predstavnik ove skupine. Analogan primjerak na{emu je i onaj iz ‘enskog groba s podru~ja Galije (Oudenburg), tako|er datiran u drugu polovicu 4. st., u kojem su na|ene dvije fibule ovog tipa. Bron~ana, neukra{ena, sli~nija je fibuli iz Salone, dok druga, srebrna i ukra{ena nielom, ima {iri luk i kra}u nogu u odnosu na na{ primjerak. Groblje u Oudenburgu pripada rimskoj vojnoj utvrdi, s nalazima datiranima najranije u 3. st. Dio je groblja pripadao germanskom etniku s najranijim materijalom datiranim u 2. polovicu 4. st. Osim mu{kih grobova s oru‘jem i pojasnim kop~ama, na|ena su dva ‘enska groba s karakteristi~nom germanskom no{njom, kojoj pripadaju i navedene fibule.17 Sasvim bliska analogija s tog podru~ja je nalaz iz ‘enskog groba s lokaliteta Marteville iz druge polovice 4. st., u kojem su izme|u ostalog materijala na|ene dvije T-fibule sa spiralnim mehanizmom za kop~anje igle, od kojih jedna ima trapezastu nogu poput na{e, a i ukras joj je sli~an; izveden je urezivanjem i utiskivanjem.18 Fibulu iz Louvrea I. Fauduet svrstava u skupinu VI-kasnocarske fibule, podskupinu 40.-lu~ne fibule, datirane u kraj 5. i po~etak 6. st.19 U svojoj tipologiji A. Böhme odvaja dvije skupine spiralnih T-fibula. Prva je skupina 37 - dvodijelne T-fibule sa spiralom i visokim dr‘a~em igle - podijeljena u 5 podskupina (37 a-e), koje ne pribraja posebno u ‘ensku ili mu{ku no{nju, jer su podjednako zastupljene u grobovima obaju spolova, a nalazi potje~u iz vojnih logora i civilnih naselja. Datira ih u kasno 2. i 3. stolje}e. Druga skupina su spiralne T-fibule, tako|er podijeljene na 5 podskupina. U skupini a nalazimo primjerak koji bi se mogao vezati uz fibulu pod katalo{kim brojem 5, premda je noga, za razliku od noge na{eg primjerka, tek neznatno pro{irena, a luk ukra{en razli~itim motivom, ali istom tehnikom - urezivanjem.20 Fibula iz Saalburga datirana je u 3. st. i pripisuje se ‘enskoj no{nji. W. Jobst smje{ta ih u skupinu 23, kao fibule koje su uglavnom bile dio ‘enske no{nje, a datira ih u 3. i 4. st., s najve}om uporabom u prvoj polovici 4. 16 Kuchenbuch 1954: T. 4,3,4. Böhme 1980, 157, kat. br. 229. 18 Böhme 1980: 173, kat. br. 269. 19 Fauduet 1999:62, T. XIX, 150. 20 Böhme 1972: 35, T. 23, 915. 17 6 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE st. Na podru~ju rimske Dacije nala‘ene su brojne T-fibule sa spiralnim mehanizmom za kop~anje igle, datirane u kasno 2., 3. i 4. stolje}e,21 ali nema primjerka analognog na{em s trapezastim repom. ^est su nalaz uz rajnski i dunavski limes, na podru~ju ^e{ke, Slova~ke, Poljske i [vicarske.22 T-fibule sa zglobnom konstrukcijom Ovaj tip fibule razvija se iz T-fibule sa spiralnom konstrukcijom. Po~inju se proizvoditi na samome po~etku 3. st., upotrebljavaju se tijekom tog stolje}a, a gube se oko 300. god., kada ih zamjenjuju lukovi~aste fibule, koje proizlaze iz njih. Raniji autori nisu ove fibule odvajali od lukovi~astih, no u novije vrijeme odvajaju se kao poseban tip, za koji se uobi~ajio naziv scharnierarmfibeln. Rasprostranjene su u svim provincijama, uglavnom uz limes, ali nalaze se i izvan granica Carstva, kao primjerci na podru~ju uz rijeku Eufrat, koji su vjerojatno onamo dospjeli kao rezultat vojnih pohoda u doba Septimija Severa (193.-211. god.). Ovaj podatak kao i gusto}a nalaza uz granice Carstva govore u prilog tome da je rije~ o vojni~kim fibulama (najgu{}e su nala‘ene na gornjegermansko-retskom limesu, dunavskom i rajnskom prostoru). Mehanizam za kop~anje igle mogao je biti zglob u tuljcu ili vise}i zglob. U Arheolo{kome muzeju u Splitu nema sa~uvanih primjeraka s vise}im zglobom, nego je kod svih primjeraka osovina u zglobnom tuljcu pridr‘avala iglu. Daljnje zna~ajke u konstrukciji su polukru‘no savijeni luk, noga kra}a od luka, dugi zglobni tuljac i na po~etku luka lukovica koja je s donje strane ravno odsje~ena. Neke fibule imaju na tom mjestu plo~icu koja mo‘e biti raznih oblika. A. Böhme svrstava ih u skupinu 28 (zglobne fibule s dugim zglobnim tuljcem, polukru‘nim lukom i cjevastim dr‘a~em igle) i dr‘i da su fibule isto~ne varijante one koje sadr‘e trokutastu plo~icu na po~etku luka, a zapadne one kojima takva plo~ica nedostaje. Ista autorica pri obradi ovih fibula s gornjegermansko-retskog limesa dijeli ovaj tip u 12 varijanti,23 ali na{e se ni u jednu u potpunosti ne uklapaju. Jedan na{ primjerak (kat. br. 4; T. I, 4) ima luk polukru‘nog presjeka s istaknutim rebrom koje nosi ukras urezanih crtica, dok preostala dva primjerka (kat. br. 5, 6; T. I, 5, 6) imaju trakasti, neukra{eni luk. Analogije za na{e nalazimo u Meziji, me|u primjercima iz Singidunuma, gdje prvi primjerak pripada u varijantu 7, a ostala dva u varijantu 8,24 a datirane su u 21 Cociç-Opreanu 1998: 200 (tip 11), T. IX, 64,65; T. X, 66-73; T. XI, 74-81, T. XII, 8287, T. XIII 88-96. 22 Jobst 1975: 85. 23 Böhme 1972: 26. 24 Bojovi} 1983: H 2435-T. XXXIX, 373; H 1847-T. XXXVIII, 372; H 2140- T. XXXVIII, 371. VAHD 92/2000, str. 1-63 7 kraj 3. i po~. 4. st. Nadalje, analogije postoje i s tvr|ave Ras, datirane u 4. st.25 S podru~ja Panonije dva su primjerka iz [trbinaca kod \akova datirana u 3. st., od kojih jedan predstavlja neposredni prijelaz prema lukovi~astim fibulama,26 a takva je i fibula iz Emone.27 Razvijeni oblici T-fibula datirani u 3. st. na|eni su u Apulumu28 (Alba Iulia) i Porolissumu29 (Moigrad) na podru~ju Dacije. M. Feugére ih u svojoj tipologiji ne izdvaja u posebnu skupinu, ve} ih stavlja zajedno s lukovi~astim fibulama.30 E. Riha, ~ija se tipologija temelji na podjeli prema mehanizmu za kop~anje igle, smje{ta ih u skupinu 6; fibule sa zglobom u tuljcu, u varijantu 6.4; zglobne T-fibule, a podvarijanta 6.4.4. odgovarala bi T-fibulama u na{oj tipologiji. Datirane su najranije od druge ~etvrtine 1. st., a najkasnije u kraj 3. st.31 Podvarijante 6.4.7., 6.4.8. i 6.4.9., koje naziva oblikom koji prethodi lukovi~astim fibulama, odgovaraju fibulama Keller 1A i 1B, tipa koje su dakle u ve}ine autora uvr{tene u lukovi~aste fibule. U tipologiji A. Mazur za lokalitet Aventicum u Germaniji Superior (Avenches) T-fibule sa zglobom su u skupini 6-fibule sa zglobom u tuljcu, zajedno s lukovi~astim fibulama; izdvojene kao tip 6. 4. koja odgovara tipu Ettlinger 56. Na{i primjerci, s izuzetkom onoga s “krjestom”, imaju luk pravokutnog presjeka, kakve su u ovoj tipologiji uvr{tene u skupinu 6. 4. 2., koja se datira u po~etak 3. st.32 Obje su karakteristi~ne za Panoniju i Meziju, pa im je porijeklo vjerojatno iz tih provincija. Ovaj se tip fibula vezuje uz limes, te se op}enito uzev{i rijetko nalaze u unutra{njosti Carstva, a kako su ih nosili vojnici njihova se rasprostranjenost vezuje uz razmje{tanje vojske. Fibula kojoj ukras na luku podsje}a na krjestu (kat. br. 7; T. II, 7) pripada tako|er u ovu skupinu. Konstrukcijski je kao i ostale fibule ovog tipa samo na luku ima plo~icu, koja je kru‘no probijena na pet mjesta. Ova tehnika (opus interrasile) u rimskom se razdoblju koristila za ukra{avanje prstenja, narukvica i ogrlice, ali za fibule se rijetko koristila. Analogije su rijetke, na|en je jedan primjerak u Prudu kraj Vida, sa {est kru‘nih otvora, dok drugi analogni primjerak s podru~ja Dacije Superior (Rumunjska) ima isti broj otvora kao i na{, ali na po~etku ukrasne plo~ice na luku ima lukovicu, {to nije slu~aj s na{im primjerkom.33 Sli~nija na{oj je fibula iz Apuluma (Alba Iulia) sa {est kru‘nih 25 Popovi} 1999: 109, 110, sl. 58, 1. Migotti 1998: 45, kat. br. 128, 129. 27 Plesni~ar-Gec 1972: T. LXXIII, 5, grob 165. 28 Moga i drugi 1997: T. XI, 86, T. XII, 87. 29 Bajusz, Cociç 1997: T. VII, 54,55. 30 Féugere 1985: tip 31, T. 160, 2019, 2020, 2022. 31 Riha 1994:145, T. 36, 2721-2723. 3 2 Mazur 1998: 52, T. 18, 280, 281; T. 19, 282-284. 33 Behrens 1954:T. 9, 2.; Stîngã 1996: T. 9, 1. 26 8 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE otvora, datirana u 3. st.34 Primjerak gotovo istovjetan na{emu je onaj iz Arheolo{kog muzeja u Akvileji,35 kojemu se ukras na luku sastoji od pet kru‘nih otvora, kao i na na{oj fibuli. Premda pripadaju ra{irenome tipu fibule, ovako ukra{ene su rijetke, jer je i u Akvileji ovo jedini primjerak, kao i u Saloni. Analogija postoji u Panoniji,36 datirana je u drugu polovicu 2. i 3. st., a I. Kovrig je smje{ta u svoju skupinu IX.37 LUKOVI^ASTE FIBULE Kao dio rimske ~asni~ke no{nje, lukovi~aste fibule kop~ale su hlamidu na desnom ramenu, a u kasnocarskoj hijerarhiji imale su zna~enje slu‘benog civilnog polo‘aja. Ovaj se obi~aj odr‘ao u isto~norimskoj sferi, barem do u 6. st., {to je dokumentirano na nizu predmeta sitne umjetnosti, na freskama i mozaicima tog vremena.38 Najranija proizvodnja ovih fibula vezuje se uz radionice oru‘ja u podunavskim provincijama, gdje su najbrojnije,39 jer do sada nisu ustanovljene radionice specijalizirane za njihovu proizvodnju. Lukovi~aste su fibule rasprostranjene na podru~ju ~itavog Rimskog Carstva, pa ~ak i izvan granica. Zbog na~ina upotrebe i zna~enja ove su fibule postigle najujedna~eniji oblik u rimsko vrijeme, premda su proizvo|ene na razli~itim lokalitetima. Naime uniformnost ovoga tipa i trajanje jednog oblika toliko dugo, {to je netipi~no za fibule, otvaraju mogu}nost postojanja sredi{njih radionica, koje su na neki na~in diktirale norme za njihovu prozvodnju. Vjerojatno su se proizvodile i u manjim radionicama, kao na primjer uz vojne logore i sli~no. Ipak, ne mo‘e se precizno odrediti sredi{ta proizvodnje iz kojih proistje~u tipovi. Mo‘da je tomu uzrok to {to su se nalazile uz vojna postrojenja i da su se premje{tale zajedno s premje{tanjima vojske. Upotreba im se prostorno poklapa s Aucissa tipom {to ne ~udi obzirom na zajedni~ki nazivnik ovih fibula, a to je dio vojni~ke no{nje. Rijetko se nalaze na podru~ju slobodne Germanije, {to je jo{ jedna potvrda da se vezuju uz rimsku vojni~ku uniformu. Za Salonu nemamo dokaza da su proizvo|ene na njezinom podru~ju, iako velik broj prona|enih primjeraka ukazuje na tu mogu}nost. Na|ene su u svim dijelovima Ilirika, gdje su dospjele trgovinom ili kretanjem trupa, i to uglavnom u mu{kim grobovima, dok su u ‘enskim grobovima nala‘ene rje|e, i to luksuzniji primjerci kao prilog. 34 35 36 37 38 39 Moga i drugi 1997: 544, T. XI, 83 Guida 1964: 82, sl. 2. Kovrig 1937: T. XXVII, 2. Kovrig 1937: 129, 130. Vinski 1967: 9. Kovrig 1937: 125. VAHD 92/2000, str. 1-63 9 Lukovi~aste fibule kori{tene su kao u kasnocarskoj hijerarhiji; i dok se u ranom Carstvu pla{t na ramenu kop~ao fibulama razli~itih oblika, u kasnocarskom razdoblju dolazi do sna‘nog utjecaja dr‘ave na odre|ivanje materijalnih oznaka dru{tvenog statusa. Jedna od njih je i lukovi~asta fibula, kao oznaka pripadnosti aristokraciji i njezina simboli~na vrijednost, koja je kasnije bila i ozakonjena,40 nametnula ju je kao oblik koji traje, odnosno zaustavila razvoj oblika, koji je za ovu vrstu predmeta u ranijim razdobljima bio nagla{eno brz. Prou~avanje figuralnih prikaza u rimskoj umjetnosti, kao i materijalnih ostataka, upu}uju na potrebu vizualne potvrde osobnog statusa ~asnika u rimskoj vojsci i civilnih dostojanstvenika. Carski status bio je istaknut upotrebom druga~ije fibule; tako car uvijek ima plo~astu fibulu, ~esto ukra{enu privjescima koji su visili na lan~i}ima. Za spomenutu tvrdnju najbolji je primjer prikaz na missoriumu cara Teodozija (379.-395. god.), iz 388. god.41 Car sjedi na prijestolju u sredi{njoj arkadi, s lijeva i zdesna sjede mu Valentinijan II (375.392. god.) i Arkadije (395.-408. god). Sva trojica imaju pla{t zakop~an plo~astom carskom fibulom. Za razliku od njih, dostojanstvenik, koji stoji Teodoziju zdesna, ima istaknutu lukovi~astu fibulu na ramenu, te je na taj na~in prikazan njegov status-vi{i od obi~nih gra|ana, ali ni‘i od carskog. Zna~ajan je i mozai~ni prikaz u crkvi San Vitale u Ravenni na kojem je prikazan car Justinijan (527.-565. god.) s plo~astom fibulom, kojoj je sredi{te veliki crveni kamen opto~en vjerojatno biserima s privjescima na lan~i}ima, dok njegova pratnja nosi lukovi~aste fibule.42 Pratnja carice Teodore, na mozaiku u istoj crkvi, tako|er nosi lukovi~aste fibule.43 Ista se razlika mo‘e primijetiti i na odjevnim predmetima, kao na cipelama, ali to nije predmet rasprave ove radnje. Upravo u simbolici ovih fibula krije se odgovor za{to je u vrijeme nagla{enog trenda za oboga}ivanjem odje}e i op}enito ‘ivota, tipolo{ki razvoj fibula zaustavljen i zadr‘an na istom obliku du‘e vrijeme. Ina~e je slu‘bena no{nja kasnog Carstva bila formalizirana i sastavljena od posebnih, lako prepoznatljivih elemenata. U tom su kontekstu lukovi~aste fibule bile tipolo{ki stabilne. Zanimljiva je usporedba likovnih prikaza cara iz 2. i ranog 3. stolje}a s onima kasnog 3. i 4. stolje}a. Novci iz severskog i ranijeg razdoblja prikazuju careve u paludamentumu, koji se morao kop~ati na desnom ramenu, ali ta 40 Janes 1998: 300, car Leon (457-474) je donio zakon u kojem se zabranjuje dr‘avnim slu‘benicma ukra{avanje fibula gemema no{enih na hlamidi, odnosno, te su fibule morale biti vrijedne po materijalu od kojeg su na~injene i umjetni~koj izradi, a nikako po bogatim dodacima po njima. 41 Katalog: Spätantike zwischen Heidentum und Christentum: 23; za prikaz detalja vidi Gibbon 1979: 175. 4 2 Volbach 1958: 166. 43 Idem, 167. 10 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE kop~a nije prikazivana na novcu, vjerojatno iz razloga {to je prikazivanje tako malog detalja ote‘avalo izradu, {to je u potpunoj suprotnosti sa situacijom u 4. st., kada je fibula obavezno prikazivana upravo kao razlikovni element cara i njegovih mu{kih podanika, dvorskih dostojanstvenika, koji su se tim simbolima istodobno odvajali od naroda. ^ini se da su kratko vrijeme i carevi nosili lu~ne fibule,44 ali vrlo brzo su ih zamijenili rasko{nim, bogato ukra{enim primjercima. Promjena izgleda fibule bila je carski privilegij, jer samo je car mogao odrediti {to je prikladno za no{enje, dok su dostojanstvenici ograni~eni na no{enje istog tipa fibule, kako ne bi nikako mogli nadma{iti cara. Ve} se od ranog 4. st. pojavljuje specijalni oblik carskog bro{a, koji }e se onda zadr‘ati stolje}ima.45 Zanimljivo je da su pripadnici istaknutog sloja i u privatnim prikazima isticali svoj status na taj na~in. Prikazi na pliticama bra~nih parova mu{karca prikazuju s lukovi~astom fibulom, i to kao istaknutim detaljem, iako se ne radi o slu‘benom prikazu. Takvih primjera ima dosta, a nama je najbli‘i onaj iz [trbinaca kod \akova datiran u 4. st.46 Aristokracija je u Rimskom Carstvu, dok je jo{ bilo sna‘no i organizirano, imala potrebu za isticanjem presti‘a i pripadnosti carskoj slu‘bi pomo}u vizualnih simbola nametnutih od strane dvora. Narodi koji doseljavaju u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku imali su {iri i slobodniji spektar upotreba nakita i odje}e za isticanje vojnog ili civilnog presti‘a i rimski su dekreti bili neprimjenjivi na njihov na~in isticanja svojih simbola. Na~in no{enja lukovi~ase fibule kao mu{kog nakita i statusnog simbola mo‘e se promatrati samo u okvirima politi~kog ure|enja i carske snage rimske dr‘ave. Ovaj se tip fibule razvija krajem 3. st. iz zglobnih T-fibula. Uvijek su dvodijelne tj. mehanizam za kop~anje igle je zglobni, a u bazi luka, na glavi fibule, nalazi se zaglavno dugme, koje se veli~inom i oblikom izjedna~ava s dugmadi na krajevima zglobnog tuljca koja podsje}aju na lukovicu, po ~emu je ovaj tip fibule dobio ime. Dok su lukovice na krajevima lijevane zajedno sa zglobnim tuljcem, ona na sredini umetana je naknadno. Luk (1) je u ovog tipa fibule uvijek polukru‘an, trapezoidnog presjeka, ponekad trokutastog, zglobni tuljac (2) ~esto je {esterokutnog presjeka, ali zastupljeni su i drugi presjeci, najvi{e kru‘ni. Neki tipovi imaju ukrasni dodatak (3) na gornjoj strani zglobnog tuljca, a o tipu ovisi i oblik lukovica (4), koje mogu biti jajolike, okrugle ili facetirane. Noga fibule (5) nosi uvijek ukras koji se ~esto prenosi na sredinu luka, pa je motiv ukrasa istovjetan na luku i nozi. Razli~iti tipovi ukra{avani su na razli~ite na~ine, pri ~emu su kori{tene 44 45 46 Prikaz Galerija s lukovi~astom fibulom iz doba tetrarhije sa~uvan je na reljefu malog Galerijevog luka. Janes 1998, 388, bilj. 9. Idem, 389, bilj. 11, 12. za opis i analogije vidi. B. Migotti i ostali 1998: 36, 37, kat. br. 97 VAHD 92/2000, str. 1-63 11 razli~ite tehnike (urezivanje, utiskivanje, posrebrenje). Dr‘a~ igle (6) na nozi je cjevast, a mehanizam za kop~anje igle je zglobni, naj~e{}e fiksan, odnosno igla (7) je ~vrsto uglavljena u zglobni tuljac pomo}u igle (8) koja prolazi cijelom njegovom du‘inom, a mogu}e je bilo i pri~vrstiti pomo}u igle s lukovicom na vrhu (4a) koja se po potrebi uvla~ila i izvla~ila u zglobni tuljac, odnosno navijala u njega. Dijelovi i konstrukcija lukovi~aste fibule prikazani na slici odnose se na razvijenije tipove fibula. Kako su kori{tene za pridr‘avanje pla{ta ove su fibule ra|ene masivno i zbog svoje te‘ine katkad im se ugra|ivao osigura~ igle koji je sprje~avao da se igla oslobodi dr‘a~a. Primjenjivalo se nekoliko na~ina osiguravanja igle:47 - pomo}u malih klinova na mjestu prijelaza luka u nogu; - pomo}u plo~ice pri~vr{}ene unutar dr‘a~a igle, koja je bila pomi~na, tako da bi otvarala, odnosno zatvarala otvor na dr‘a~u kroz koju se igla provla~ila; -p o m o } u tuljca u dr‘a~u igle ili je sam mehanizam za kop~anje igle omogu}avao da se osigura igla od ispadanja; - primjenom igle koja je pri~vr{}ena na sredi{nju lukovicu, a noga nije imala cjevasti dr‘a~, nego je bila probu{ena po du‘ini tako da se igla uvla~ila u nogu. 47 Saria 1928: 73-80. 12 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE Tipolo{ku podjelu ovog tipa izradio je 1966. god. H. J. H. van Buchem, a 1971. god. E. Keller48 prema grobnim cjelinama i novcu u ju‘noj Bavarskoj u razdoblju od 3. do 5. st. dijeli fibule na {est osnovnih tipova, s podtipovima. Ovu je podjelu prihvatio i doradio W. Jobst,49 koji se sla‘e da je potrebno izdvojiti T-fibule od lukovi~astih. R. Noll50 je obradio “carske fibule” ovog tipa. M. Feugére ne izdvaja posebnu skupinu T-fibula, nego ih sve u svojoj tipologiji svrstava pod lukovi~aste i dijeli ih u u 6 podtipova svog tipa 36 (36 af). Tip 31 a odgovara Keller 1 tipu; 31 b tipu Keller 2; 31 c obuhva}a tipove Keller 3 A i 3 B, a dijeli ih na 31 c1 (ukra{ena noga kosim linijama prema vanjskom rubu prema dnu luka, 3 facete su bile raspore|ena nepravilno uzdu‘ noge) i 31 c2, koji karakterizira ukras koncentri~nm kru‘nicama u parovima uz rub noge); nadalje, tip 31 d odgovara tipu Keller 3C i 4; 31 e tipu Keller 5 i kona~no 31 f tipu Keller 6.51 Datacije se donekle razlikuju jer M. Feugére ne izdvaja u posebnu skupinu Tfibule, ali spu{ta po~etnu granicu pojave lukovi~astih fibula za nekih tridesetak godina. Ve}ina autora ipak T- fibule izdvaja kao posebnu skupinu koja prethodi lukovi~astim fibulama. V. Lányi obra|uje kasnoanti~ka groblja u Panoniji, izme|u ostalog materijala i fibule koje je prema na~inu ukra{avanja na nozi podijelila na 37 skupina. Upotrebu ovih fibula za to podru~je odre|uje od kraja 3. do 6. st.52 Premda je podjela E. Kellera u novije vrijeme kriti~ki sagledana i dora|ena, ipak se uzima kao osnovna podjela. Tako i E. Riha53 dijeli lukovi~aste fibule na {est tipova prema ukrasu na nozi, a pripadaju skupini 6 (fibule sa zglobom u tuljcu), a u skladu s njegovom tipologijom su i lukovi~aste fibule s podru~ja Aventica uvr{tene u skupinu 6 - fibule sa zglobom u tuljcu (odgovaraju tipu Ettlinger 57); podijeljene su u podskupine koje odgovaraju podjeli Keller 16.54 U Arheolo{kome muzeju u Splitu ~uva se 76 primjeraka lukovi~astih fibula iz Salone, a podijeljene su na vi{e tipova. Tip 1A karakterizira dug zglobni tuljac {esterokutnog presjeka bez ukrasa na gornjoj strani, te trapezoidan presjek luka, koji je du‘i od noge. Ukras je 48 49 50 51 52 53 54 Pröttel 1988: 347, bilj. 1. E. KELLER, Die spätrömischen Grabfunde in Südbayern, Münchner Beiträge zur Vor- und Frügeschichte 14/1971. Jobst 1975: 91 - 106. Noll 1974: 240. Feugére 1985: 423. Lany 1972: T. 49-51. Riha 1994: 147. Mazur 1998: 52,53. VAHD 92/2000, str. 1-63 13 geometrijski, naj~e{}e su to nizovi popre~nih linija na sredi{njem dijelu luka, te urezi na po~etku i kraju noge fibule. Za ukra{avanje su se koristile tehnike urezivanja i rova{enja. Lukovice su okruglog ili jajastog oblika, a nikad nisu facetirane. Izra|ivane su od bronce ili srebra, te rijetko i od zlata. Tip Keller 1A odgovara skupini II van Buchems. Razlika izme|u tipa 1A i kasnih T-fibula gotovo da i ne postoji, odnosno o{tar prijelaz izme|u ovih skupina ne mo‘e se odrediti. Postoje primjerci sa zna~ajkama oba tipa, kao {to je onaj iz Galije, koji ima sve zna~ajke T-fibule, ali s izdiferenciranim lukovicama na krajevima zglobnog tuljca, pa predstavlja prijelaz k lukovi~astim fibulama.55 Tip 1B razlikuje se od prethodne skupine po ukrasu koji se nalazi s gornje strane zglobnog tuljca, a rije~ je o dodatku raznih oblika na sredini tuljca. Odgovara skupini III A van Buchems. Prema novcem datiranim grobovima skupina 1 datira se od 290. do 320. god., dakle me|u ovim varijantama nije ustanovljena nikakva kronolo{ka granica. Od ukupno 12 bron~anih fibula tipa 1A, 6 ih je gotovo istih dimenzija i ukrasa koji odgovaraju zna~ajkama tipa (kat. br. 8-12; T. II, 8-12), a 3 sa~uvana ulomka (kat. br. 13-15; T. III, 13-15) tako|er pokazuju da su fibule bile iste kao prethodno navedene. Tri primjerka ne{to su manjih dimenzija (kat. br. 16-18; T. III, 16-18), dok je primjerak kat. br. 19; T. III, 19 najmasivniji primjerak i ujedno najrasko{niji, jer je ukra{en nielom po sredini luka i noge. Ovaj je tip zastupljen na {irokom prostoru Rimskog Carstva, a analogne primjerke na{ima nalazimo u cijelome Carstvu.56 Tip 1B57 zastupljen je s ukupno 8 primjeraka, od ~ega su ~etiri bron~ana (kat. br. 20-23; T. IV, 20-23) i tri srebrena primjerka, od kojih jedan nema ukra{en luk (kat. br. 24; T. IV, 24), drugom je luk pozla}en i ukra{en motivom “pasjeg skoka”58 (kat. br. 25; T. V, 25), a tre}i primjerak (kat. br. 26; T. V, 26) nosi natpis s jedne strane “MESSOR FECIT”, a s druge “VTERE FELIX”, dok mu je na hrptu ukras dvostrukog niza to~kica. Zlatna fibula (kat. br. 27; T. V, 27) ovog tipa nosi natpis “DE(L)MATI”, s jedne, i “VTERE FELIX”, s 55 56 57 58 Feugére 1985: T. 160, 2020. Pröttel 1988: T. 1, A; Bojovi} 1983:T. XLI 385-390, T. XLII, 391-397; Ko{~evi} 1980: T. XXIX, 264; Migotti i ostali 1998: 45, kat. br. 130: Jobst 1975: T. 30, 31, 226-234; Kovrig 1937: T. XXXII,2; Fauduet 1999: 63, T. XX, 151,152, Feugere 1985: T. 160, 2021, T. 161, 2024, 2025; Riha 1994: T. 37, 2729; Petru 1972: T. LII, 19, grob 19; Mazur 1998: T. 19, 285. Pröttel 1988: T. 1, B. Ovakve su fibule datirane novcem kovanim u vrijeme cara Dioklecijana; Lanyi 1972: 53-213 ; Jobst 1975: T. 31, 235,T. 32, 236-240. On ih tako|er datira u isto vrijeme i smje{ta u grupu Keller 1B. Analogija datirana u rano 4. st. postoji na groblju u Aquincumu, Topál 1993, T.90, gr. 1, 4, groblje VII. 14 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE druge strane luka. Natpis “VTERE FELIX” zavjetnog je karaktera i nalazi se na mnogim predmetima kr{}anskog karaktera kao zdravica ili blagoslov u zna~enju “u va{e zdravlje” ili “sa sre}om”.59 Fibule s ovim natpisom nose ~esto imena careva, i uglavnom se datiraju u 1. polovicu 4. st. U Be~u se ~uva jedna takva fibula s natpisom “CONSTANTI VIVAS”,60 {to je, ako je rije~ o Konstantinu II (337.-361. god.) smje{ta u isto vrijeme. Tako|er se u Be~u ~uva fibula s natpisom kao na salonitanskoj,61 te jedna zlatna, vjerojatno Dioklecijanova, izra|ena u povodu 20-godi{njice vladanja tog cara. Natpis glasi “IOVI AUG. VOT. XX”.62 Bliska je analogija pozla}eni srebreni primjerak s lokaliteta Danilo Dolac i natpisom s jedne strane luka “UTERE”, a s druge “FELIX”. Oblikom prati tip Keller 1, s razlikom u motivima ukra{avanja. Naime iako je za ovaj tip karakteristi~an linearni ukras na po~etku i kraju noge, kod ovog je primjerka izveden u obliku dvostrukih voluta. Tako|er je i luk na svojim bo~nim stranama ukra{en viti~astim motivom na strani gdje pi{e “FELIX”, a na drugoj kombinacijom trokuta i dvije volute. Osim bogatog ukrasa i materijal (srebro s pozlatom) govori u prilog bogatijem primjerku s na{eg podru~ja.63 Tip Keller 2 (van Buchem IIIB, IVA, IVB; Pröttel - tip 2B) datira se od 310. do 350. god., a zna~ajke su ovih fibula dugi zglobni tuljac {esterokutnog presjeka, ukra{en luk i noga fibule koja je podjednako duga kao luk.64 Lukovice su kuglaste. Prema motivima kojima su ukra{ene noge fibula, dijele se na tri varijante: 2A - ukra{ena linearnim motivima; 2B - ukra{ena linearnim motivima i koncentri~nim kru‘nicama; 2C - ukras dvostrukih kru‘nica na krajevima noge. ^etiri bron~ana primjerka iz Salone pripadaju tipu 2B (kat. br. 28-31; T. V, 28, 29; T. VI, 30, 31). Sve su ukra{ene kombinacijom linearnog ukrasa s koncentri~nim kru‘nicama na kraju noge. Primjerak kat. br. 31 ima ukra{en luk nizom urezanih kru‘nica na bo~nim stranama luka. Analogije nalazimo na raznim civilnim i vojnim nalazi{tima na podru~ju Rimskoga Carstva.65 59 60 61 62 63 64 65 Cabrol-Leclercq 1922: 15, 1.2, 2877, 2878. Kovrig 1937: 127; Analogan se primjerak ~uva u Beogradu; Bojovi} 1983, T. XLIII, 400. Buli} 1886: 35, n. 17. Kovrig 1937: 127. Krn~evi} 1998: 9. Pröttel 1988: T. 2. Kovrig 1937: T. XXXII, 9; Fauduet 1999:63, T. XX, 154-156; Jobst 1975: 97, T. 32, 240, T. 33, 241-244; Riha 1994: T 37, 2730-2736; Topál 1993: T. 70, 4, gr. 113 (Keller tip 2A); Ko{~evi} 1980: T. XXX, 266-270; Rimske bron~ane fibule, katalog 1977: kat. br. 3, 4, 5,12, 13, T. I, 3,4, T. II, 5, T. IV, 12,13; Burger 1966: T. 106, 174, 1. VAHD 92/2000, str. 1-63 15 Tipovi Keller 3 i 4 (van Buchem IV, V) po izgledu su jako sli~ni, a razlikuju se po odnosu {irine luka i noge, a takav kriterij ~esto izaziva nedoumicu pri odre|ivanju pripadnosti odre|enome tipu. Zbog toga W. Jobst dr‘i da se ove dvije skupine mogu promatrati zajedno, a datira ih od 340. do 390. god., dok Keller skupinu 3 datira od 340. do 360. god., a skupinu a od 350. do 380. god. Lukovice kod ovog tipa dobivaju kuglast izgled, zglobni tuljac osim {esterokutnog mo‘e imati ~etvrtasti presjek ili mo‘e biti u obliku pre~ke. Noga koja je pokatkad du‘a, ali nikad {ira od luka ukra{avala se koncentri~nim kru‘nicama ili parovima utisnutih krugova, dvostrukim volutama na rubovima noge ili trapezoidnim rova{enim motivima. ^esta je kod ovog tipa upotreba plo~ice za zadr‘avanje igle u dr‘a~u. Tako|er se s obzirom na ukras na nozi dijele na varijante, i to: 3A, s linearnim motivima ukra{enom nogom i zglobnim tuljcem trapezoidnog oblika; (ovaj tip odgovara van Buchemvom tipu IV, a Pröttel 3/4 B) 3B, sa zglobnim tuljcem istog izgleda kao i kod 3A, ali je na nozi ukras koncentri~nih kru‘nica ili utisnutih krugova u paru, luk je obi~no du‘i od noge; 3C, kojeg od prethodnih tipova razlikuje ukras dvostrukih voluta na rubovima noge, presjek zglobnog tuljca je uvijek {esterokutan (van Buchem III, Pröttel 3/4 C). Varijantu 4A karakteriziraju kuglaste lukovice, trapezoidni zglobni tuljac, luk koji je kra}i od noge, koja je ukra{ena kru‘nim udubljenjima i facetiranjem u sredini; 4B ima dvostruke volute na nozi, 4C ima trapezasti ukras na rubovima noge, a po sredini ukras uboda, lukovice su kuglaste, luk i noga iste {irine; gotovo uvijek ima plo~icu za osiguravanje igle. W. Jobst66 isti~e jo{ posebno skupinu lukovi~astih fibula sa zglobnim tuljcem ~etverokutnog presjeka, kojima je ukras na nozi u obliku lista ili srcolik, i to je jedina razlika od tipa 4C, kojemu je ukras trapezast. Kao {to se vidi na tablici preuzetoj iz P. M. Pröttel, Zur chronologie der Zwiebelknoffibeln, JRGZM 35/1988, 66 Jobst 1975: 103. 16 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE 371, sl. 10.), varijanta 3/4 A razvila se od varijante 2A, 3/4B iz varijante 2B, a varijanta 3/4 c iz 2C iz koje se tako|er razvija tip Keller 5 (van Buchem IV B), kojem su zna~ajke masivne kuglaste lukovice, {esterokutni presjek zglobnog tuljca koji je ukra{en s gornje strane, jako {irok luk, noga je kratka i ukra{ena parovima voluta na krajevima nogu. ^esto su se koristila pozlata i nieliranje. U ovoj skupini pripadaju i fibule s medaljonima na luku u kojima su bili prikazani portreti ili kristogrami. Datiraju se od 370. do 400. god. Posljednji u razvoju lukovi~astih fibula je tip Keller 6 (van Buchem IVC). On nastavlja razvoj tipova 2C, 3C, 4B i 5.67 Ove fibule izra|ivane su od plemenitog materijala (zlato) ili od pozla}ene bronce, a za ukra{avanje se gotovo redovito koristilo nielo. Ra|ene su od lima, odnosno bile su {uplje i samim tim krhke, a ukras na nozi sastojao se od voluta koje su stajale slobodno u prostoru. Datiraju se u 1. polovicu 5. st Tip 3 zastupljen je s prili~nim brojem primjeraka, i to varijante 3B, dok ostale varijante nisu zastupljene. Osam primjeraka (kat. br. 32-39; T. VI, 32-35; T. VII, 36-39) sigurno pripada u ovaj tip, odnosno varijantu, dva imaju sa~uvanu samo nogu fibule, ali je to dovoljno da ih pribrojimo ovamo (kat. br. 40, 41; T. VII, 40, 41). Za pet ulomaka (kat. br. 42-46; T. VIII, 42, 46) kojima nije sa~uvana noga, odnosno ukras koji ih opredjeljuje tipolo{ki, ipak se mo‘e po ostalim zna~ajkama odrediti pripadnost sasvim sigurno tipu, ako ne i varijanti. Analogije postoje, kao i za ostale tipove na {irokom prostoru Rimskoga Carstva.68 Najve}i broj fibula pripada tipu Keller 4. U varijantu 4A ulazi 11 bron~anih primjeraka (kat. br. 47-61; T. VIII, 47; T. IX, 48, 49; T. X, 50, 51; T. XI, 52, 53; T. XII, 54, 55; T. XIII, 56-58; T. XIV, 59, 60; T. XV, 61). Ove fibule su masivne i bogato ukra{ene. Ukras nose na zglobnom tuljcu, koji je trapezoidan i s gornje strane ukra{en kru‘nim probojima, volutama ili nizom sitnih rebara, ukra{en im je i luk ~iji se ukras sa sredi{njeg dijela luka ~esto prenosi i na sredinu noge. Trapezasta noga imala je parove utisnutih kru‘nica na po~etku i na kraju noge.69 Prema jedva vidljivim ostacima ukrasa na nozi, fibula kat. br. 62; T. XV, 62 pripada varijanti 4B. Ostale fibule ove skupine (kat. br. 63-66; T. XVI, 63, 67 68 69 Pröttel 1988: 371. Jobst 1975: 98-100, T. 34, 245-253, T. 35, 254, 255; Pröttel 1988: T. 4a, 4b; Fauduet 1999: 63, T. XXI, 157-160; Feugere 1985: T. 161, 2027-2030, T. 162, 2031-2037, T. 163, 2038;Topál 1993: T. 59, 3, gr. 88 (tip Keller 3A); Bojovi} 1983: 85, T. XLVI, 412415, T. XLVII 416-421; Rimske bron~ane fibule, katalog 1977: kat. br. 6,7, T. II, 6, 7; Mazur 1998: T. 19, 287,288. Burger 1966: tip 4A: T. 94, 15, 1, T. 95,18, 1, T. 99, 65,1, T. 99, 74,1, T. 100, 101, T. 100, 108,1, T. 102, 129,1, T. 104, 154,3, T. 105, 165,1, T. 109, 196, 5; tip 4B: T. 95, 26, 5, T. 101, 112, 1, T. 104, 152,8, T. 116, 270, 2, T. 117, 292,5; tip 4C. T. 94, 11, T. 112, 233, 14. VAHD 92/2000, str. 1-63 17 64; T. XVII, 65, 66) imaju dobro sa~uvan za ovaj tip nagla{eno karakteristi~ni ukras niza parova voluta na rubovima noge. Niz trapezastih udubljenja na rubovima noge opredjeljuju 11 bron~anih fibula u 4C varijantu (kat. br. 67-77; T. XVIII, 67, 68; T. XIX, 69, 70; T. XX, 71-73; T. XXI, 74-77). Dva ulomka (kat. br. 78, 79; T. XXII, 78, 79) nemaju dovoljno sa~uvanih elemenata da bi im se mogla odrediti to~na pripadnost, ali ih mo‘emo uvrstiti u tip 3/4.70 Tip Keller 5 nije zastupljen u salonitanskom materijalu; to su masivne fibule {irokog luka ukra{ene portretima u medaljonima na luku koji prikazuju cara ili ~lanove carske obitelji, Konstantinov monogram, kristogram, a ukra{avane su jo{ i vegetabilnim motivima, kri‘evima i sli~nim prikazima. Noga im je obi~no uz rub ukra{ena volutama koje su izdvojene iz mase noge, a taj }e na~in ukra{avanja noge do}i do punog izra‘aja u sljede}oj fazi. Najvi{e su pro{irene u Africi u sjevernim provincijama, Galiji i Germaniji. Datira se od 370. do 400. god. ^etiri primjerka pripadaju tipu Keller 6, datiran u 1. polovicu 5. st. Radi se o fibulama masivnih i fasetiranih lukovica, zbijenoga luka, a noga je oblikovana slobodno postavljenim volutama. Jedna je zlatna (kat. br. 80; T. XXII, 80) i vjerojatno je pripadala istaknutom predstavniku salonitanske zajednice. Datirana je u 1. polovicu 5. st., a kao kronolo{ki oslonac poslu‘ila je zlatna fibula sa “S” ukrasom na nozi iz blaga u Poitou u Francuskoj, te nalaz zlatne fibule u blagu iz Tenea u Al‘iru,71 koji se pripisuje Gali Placidiji i datira u rano 5. st. Prona|ena je kao dio inventara ‘enskog groba otkrivenog uz krstionicu u Dioklecijanovoj pala~i. Uz nju, na|ene su jo{ i tri zlatne nau{nice. Cijeli nalaz je o~ito bio luksuzan.72 Za na{e bron~ane primjerke (kat. br. 81-83; T. XXII, 81-83) va‘na je paralela nalaz dviju bron~anih fibula iz Sucidave, u gra|evinskom sloju razorenom 450. god od Avara.73 Ovaj tip lukovi~aste fibule kori{ten je na podru~ju cijeloga Rimskog Carstva.74 Trajanje lukovi~astih fibula mo‘emo ograni~iti vremenski od kraja 3. st. do sredine 5. st., a u tom vremenu mnogi su se tipovi izmijenili ne slijede}i 70 71 72 73 74 Jobst 1975, 101-104, T. 36, 256-260, T. 37, 261-266, T. 38, 267-270, T. 39, 271-274, T. 40, 275-280; Pröttel 1988: T. 4a, 4b; Feugere 1985: T. T. 163, 2039-2041, T. 164, 2042, 2043; Riha 1994: T. 38, 2738, 2739; Topál 1993: T. 90, gr. 1,4; T. 94, gr. 11,3 (tip Keller 4C); T. 78,5, gr. 138 (tip Keller 4c); Bojovi} 1983: 85, 86, T. XLVIII, 422-424, T. XLIX 425-428, T. L, 429-432, T. LI, 433-436, T. LII, 437- 440, T. LIII, 441-445, T. LIV, 446451, Rimske bron~ane fibule, katalog 1977: kat. br. 8-11, 14-18, T. II, 8, T. III, T. IV, 14, T. V ; Ko{~evi} 1999: T. III, 22,23; Mazur 1998: T. 19, 290. Gerharz 1987: 77-108, T. 19, 163. Bu{kariol 1989: 23-28. Vinski 1967: 10, 11, T. 5,1. Pröttel 1988: 368, T. 8; Jobst 1975: 105,106, T. 44, 300; Riha 1994: T. 38, 2741; Feugere 1985: T. 165, 2048; Toth 1994: 156, sl. 18, A; 157, sl. 19, B. 18 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE uvijek izravno jedan iz drugoga ni tipolo{ki ni vremenski, nego se istodobno javljaju razli~ite varijante, razvijaju se nove uz trajanje nekih starih. To se najbolje vidi iz kronolo{ke tablice.75 (tablica preuzeta iz P. M. Pröttel, Zur chronologie der Zwiebelknoffibeln, JRGZM 35/1988, 372, sl, 11.) Zaklju~ak Lukovi~aste fibule traju tijekom dugoga razdoblja, no u okviru razvoja tipa postoje razlike u obliku , a jo{ vi{e u ukra{avanju fibule, pa se na osnovi promjene u te dvije kategorije ovaj tip dijeli na precizno datirane varijante. Kako je tip op}eprihva}en, ta je tipologija primjenjiva na vi{e-manje sva podru~ja koja su pripadala Rimskom Carstvu u kasnoanti~kom razdoblju. Razvijena kao vojni~ka fibula na{la je primjenu i u civilnoj odori, no{ena kao oznaka statusa, nosile su je i ‘ene u luksuznijoj izvedbi. Dakle, premda se dr‘i tipolo{ki stabilnim tipom, lukovi~asta fibula imala je svoj razvoj, koji je obuhva}ao i promjene konstrukcijskih dijelova u njezinu oblikovanju i na~inu ukra{avanja. Primjena im je u{la u sferu javnog i privatnog ‘ivota, nosili su je mu{karci i ‘ene, a i djeca. Ipak se ~ini da je bez obzira na nositelja uvijek imala simboli~ku vrijednost isticanja doti~ne osobe u rimskoj dru{tvenoj hijerarhiji. U Arheolo{komu muzeju Split ~uva se prili~an broj fibula ovoga tipa s raznih lokaliteta. Iz Salone ih je 76, {to je otprilike polovica sveukupne koli~ine ovog materijala. Podijeljene su u skupine koje prate tipolo{ko-kronolo{ku podjelu koju je izvr{io Keller 1976. god., na koju se oslanjaju sve novije podjele, odnosno obrade lukovi~astih fibula. Tipu Keller 1A pripada 12 primjeraka, tipu 1B 8; tip 2 zastupljen je samo varijantom 2B (4 primjerka). Ukupan broj predmeta koji idu u tip Kaller 3 je 15, od toga ih je za pet nemogu}e odrediti varijantu, a ostalih 10 ima sve zna~ajke varijante 3B. Najbrojnije zastupljena skupina je tip Keller 4, s primjercima sve tri varijante ovog tipa. Tako ih 15 pripada varijanti 4A, 5 varijanti 4B, a 11 primjeraka odre|eno je u varijantu 4C. Jedini tip koji nije zastupljen ni jednim primjerkom je tip Keller 5, a obuhva}a masivne fibule {irokog luka i noge s bogatim ukrasom, izvedenim od razli~itih 75 Tablica je preuzeta iz: Pröttel 1988, T. 11. VAHD 92/2000, str. 1-63 19 motiva, od kojih su ~esti portreti u medaljonima, monogrami, kri‘evi i kristogrami ili vegatabilni motivi. ^esto su bile niellirane ili pozla}ene. Tip Keller 6, koji predstavlja najluksuzniju varijantu zbog na~ina izvedbe i ukrasa, zastupljen je sa 4 primjerka, od kojih je jedan iz zatvorenog nalaza, gdje je na|en kao dio ‘enskog nakita. Va‘nost fibula kao arheolo{kog materijala poznata je i nagla{ena ve} na nizu primjeraka, kao i iznimna uloga i posebnost lukovi~astih fibula. Salona je kao rimsko provincijalno sredi{te morala imati sve strukture koje je taj njezin polo‘aj zahtijevao. Potvrdu za tu ~injenicu nalazimo i u sitnom materijalu. Tako nam ove fibule iako tek sitna karika u arheolo{kom bogatstvu Salone pru‘aju novu informaciju o njenoj va‘nosti. KATALOG Lu~ne fibule s jednom lukovicom 1. inv. br. H 721; Salona; bronca; 4. st.; du‘. 4,8 cm, vis. 2 cm, {ir. 0,4 cm, luk pravokutnog presjeka prelazi u kratku nogu, cjevasti dr‘a~ igle, na kraju luka prema mehanizmu za kop~anje igle, koji nije sa~uvan, ima bikoni~nu lukovicu, igla nije sa~uvana. T. I, 1 2. inv. br. H 2435; Salona; bronca; 4. st.; du‘. 6,4 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,6 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od luka, koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, od mehanizma za kop~anje igle sa~uvana je samo jedna lukovica i to zaglavna koja je fasetirana, dr‘a~ igle je cjevasti, igla nije sa~uvana. T. I, 2 T-fibule Spiralne 3. inv. br. H 2437; Salona; bronca; 3. st.; du‘. 3,6 cm, vis. 2,8 cm, 2,6 cm; luk fibule je trakast, ukra{em urezima, noga se {iri u obliku pti~jeg repa ukra{enog nizom urezanih crtica uz vanjski rub; dr‘a~ igle je cilindri~an, mehanizam za kop~anje igle nije sa~uvan. T. I, 3 20 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE Zglobne 4. inv. br. H 2435; Salona; bronca; 3. st.; du‘. 6,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,5 cm, luk fibule je pravokutnog presjeka, s istaknutim rebrom na kojem je niz urezanih kosih crtica, noga ukra{ena urezanim okomitim crticama, cjevasti dr‘a~ igle, na kraju luka prema mehanizmu za kop~anje igle ima bikoni~nu lukovicu, zglobni tuljac {esterokutnog presjeka, igla nije sa~uvana. T. I, 4 5. inv. br. H 1847; Salona; bronca; kraj 3. st.; po~etak 4. st.; du‘. 6,1 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,9 cm, luk fibule je pravokutnog presjeka, nastavlja se u nogu koja je ukra{ena urezanim linijama, zavr{ava malim trnom, luk se trokutasto {iri prema dugom zglobnom tuljcu, na pro{irenom dijelu lukovi~asti ukras, cjevasti dr‘a~ igle. T. I, 5 6. inv. br. H 2140; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 3 cm, vis. 1,3 cm, {ir. 1,7 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka, na kraju luka bikoni~na lukovica, te polovica zglobnog tuljca, igla nije sa~uvana. T. I, 6 7. inv. br. H 4773; Salona; bronca; 2. polovica 4. st.; 3. st.; du‘. 4,9 cm, vis. 2 cm, {ir. 1,8 cm, fibula s “krjestom”, luk fibule je trakast, ukra{en okomito postavljenom plo~icom s gornje strane luka, koja je perforirana s pet kru‘nih otvora, naglo se lomi u nogu, dr‘a~ igle je savijena plo~ica, tako da je kru‘nog presjeka, otvoren sa strane, gdje se provla~ila igla, cilindri~an, zglobni tuljac kru‘nog presjeka, igla nedostaje. T. II, 7 Lukovi~aste fibule 8. inv. br. H 2664; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6,8 cm, vis. 2,3 cm, {ir. 2,6 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od luka koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, od mehanizma za kop~anje igle sa~uvana je polovica zglobnog tuljca i dvije lukovice, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. II, 8 VAHD 92/2000, str. 1-63 21 9. inv. br. H 3260; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 7,1 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 5,3 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od luka, koji je s gornje strane ukra{en nizom urezanih crtica, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, lukovice su facetirane, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. II, 9 10. inv. br. H 91; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6,8 cm, vis. 2,3 cm, {ir. 4,1 cm, trapezoidni presjek luka, noga je {ira od luka i ukra{ena urezanim okomitim crticama, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, dvije sa~uvane lukovice su facetirane, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. II, 10 11. inv. br. H 35; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6,4 cm, vis. 2 cm, {ir. 1,4 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka s gornje strane ukra{en nizom utisnutih trokuta, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i ukra{ena urezanim okomitim linijama, sa~uvano je pola zglobnog tuljca i jedna lukovica, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A) T. II, 11 12. inv. br. H 2325; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6,8 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 4 cm, trapezoidni presjek luka koji je ukra{en nizom urezanih okomitih crtica, noga je {ira od luka i ukra{ena urezanim okomitim crticama, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, dvije sa~uvane lukovice su kuglaste, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. II, 12 13. inv. br. H 2884; Salona; srebro; 290. god.-320. god.; du‘. 4,3 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 0,6 cm, ulomak lukovi~aste fibule, kojoj je sa~uvan dio luka ukra{en nizom urezanih crtica, noga koja je ukra{ena urezanim limijama, te cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A) T. III, 13 14. inv. br. H 693; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; 22 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE du‘. 3,3 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk i dio zaglavnog tuljca s jajastom, lagano facetiranom lukovicom, na sredini luka jedva vidljiv ukras urezanih linija. (Keller 1A) T. III, 14 15. inv. br. H 441; Salona; srebro; 290. god.-320. god.; du‘. 4,7 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 0,7 cm, ulomak lukovi~aste fibule, kojoj je sa~uvan dio luka ukra{en nizom urezanih crtica, noga koja je ukra{ena urezanim limijama, te cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 1A) T. III, 15 16. inv. br. H 52; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 4,8 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 3,9 cm, lukovi~asta fibula, zglobni tuljac {esterokutnog presjela, luk trapezoidnog, neukra{en, lukovice su kuglaste, na po~etku i na kraju noge linearni ukras, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. III, 16 17. inv. br. H 2436; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 5,3 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 1,1 cm, trapezoidni presjek luka koji je ukra{en nizom urezanih okomitih crtica, noga je {ira od luka i ukra{ena urezanim okomitim crticama, od mehanizma za kop~anje igle sa~uvana samo zaglavna bikoni~na lukovica, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. III, 17 18.. inv. br. H 2343; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 2 cm, vis. 2 cm, {ir. 3,3 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio luka kojem su na sredini jedva vidljivi ostaci ukrasa urezanih linija, dio zglobnog tuljca s lukovicom koja je jajasta, lagano facetirana. (Keller 1A) T. III, 18 19. inv. br. H 22; Salona; bronca, srebro; 290-320. god.; du‘. 7,5 cm, vis. 3,4 cm; {ir. 6,2 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s gornje strane tau{iranom cik-cak linijom, takav se ukras nastavlja i na sredini noge, na po~etku jedan, a na kraju noge dva puta se javlja trokutasti ukras, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka i ukra{en volutama s gornje strane, lukovice su facetirane, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 1A) T. III, 19 VAHD 92/2000, str. 1-63 23 20.. inv. br.. H 50; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 0,8 cm, sa~uvan luk i noga fibule, na nozi linearni ukras na po~etku i kraju noge, a luk je ukra{en jednom urezanom linijom na sredini, te cik-cak motivom s obje strane luka. (Keller 1B) T. IV, 20 21. inv. br. H 4245; Salona; bronca s pozlatom; 290-320.; du‘. 6,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5 cm, luk fibule sna‘no izvijen, kratka noga nosi linearni ukras, na dnu luka ostaci omotane ‘ice, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 1B) T. IV, 21 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 7. 22. inv. br. H 2609; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 6,1 cm, vis. 2,5 cm, luk fibule kra}i je od noge, koja je ukra{ena linearnim ukrasom na po~etku i na kraju noge, na sredini luka niz urezanih trokuti}a, {esterokutni presjek zglobnog tuljca kojem se s gornje strane nalazi dodatak, lukovice su izdu‘ene. (Keller 1B) T. IV, 22 23. inv. br. H 4602; Salona; bronca; 290. god.-320. god.; du‘. 4,4 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,8 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka s gornje strane ukra{en nizom okomitih crtica, zglobni tuljac s izvijenim hrptom, lukovice su kuglaste. (Keller 1B) T. IV, 23 24. inv. br. H 458; Salona; srebro; 290. god.-320. god.; du‘. 4,6 cm, vis. 2 cm, {ir. 3,9 cm, luk fibule je {esterokutnog presjeka, na prijelazu u nogu oko luka namotana ‘ica, noga je ukra{ena urezanim okomitom linijama, zglobni tuljac {esterokutnog presjeka, lukovice, od kojih su dvije sa~uvane, su facetirane, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 1B) T. IV, 24 25. inv. br. H 5723; Salona; srebro s pozlatom; 290-320. god.; 24 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE du‘. 6,8 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 5 cm, lukovi~asta fibula, jako izvijen luk ukra{en je motivom pasjeg skoka, kratka noga nosi linearni ukras, igla nedostaje, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 1B) T. V, 25 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 6. 26. inv. br. H 459; Salona; srebro; 290-320. god.; du‘. 3,5 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 0,7 cm, luk fibule s natpisom na jednoj strani “MESSOR FECIT”, a na drugoj strani koja je uokvirena to~kicama, je natpis “UTERE FELIX”, na hrptu je dvostruki niz to~kica, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 1B) T. V, 26 Objavljeno: Bull. Dalm. IX, 38, 18, CIL III, 10195/2; I. KOVRIG, Die Haupttypen der Kaiserzeitlichen Fibeln in Pannonien, Budapest, 1937, 125; Pisana rije~ u Hrvatskoj, katalog, Zagreb 1985, 404, e, S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 8. 27. inv. br. H 457; Salona; zlato; 290-320. god.; du‘. 3,6 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 2,8 cm, lukovi~asta fibula, luk ukra{en nizom malih kvadrati}a, s jedne strane luka natpis DE(L)MATI, a s druge UTERE FELIX, na nozi nosi linearni ukras, igla nedostaje, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 1B) T. V, 27 Objavljeno: Bull. Dalm. IX, 35, n 17; I. KOVRIG, Die Haupttipen der Kaiserzeitlichen Fibeln in Pannonien, Budapest, 1937, 127; CIL III, 10195/1; S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 9. 28. inv. br. H 2618; Salona; bronca; 310. god.-350. god.; du‘. 7,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 2,5 cm, pravokutni presjek luka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom sa~uvan je djelomi~no, sa~uvana je samo jedna lukovica, i to zaglavna, koja je facetirana, dr‘a~ igle je cjevast, igla nije sa~uvana. (Keller 2B) T. V, 28 29. inv. br. H 2774; Salona, bronca; 310.-350. god.; VAHD 92/2000, str. 1-63 25 du‘. 6,1 cm, vis. 3 cm, {ir. 0,7 cm, trapezoidni presjek luka, koji je na bo~nim stranama ukra{en nizom utisnutih koncentri~nih kru‘nica, noga ukra{ena linearnim ukrasom te kru‘nim udubljenjima na kraju noge. (Keller 2B) T. V, 29 30. inv. br. H 2054; Salona; bronca; 310. god.-350. god.; du‘. 5,1 cm, vis. 1,7 cm, {ir. 3,5 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena dvjema utisnutim kru‘nicama i urezanim linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 2B) T. VI, 30 31. inv. br. H 680; Salona; bronca; 310. god.-350. god.; du‘. 7,4 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 0,6 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka ukra{en urezanim motivom riblje kosti, noga ukra{ena rebrima koja se trokutasto {ire i cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 2B) T. VI, 31 32. inv. br. H 34; Salona; bronca; 310. god.-350. god.; du‘. 6,6 cm, vis. 2 cm, {ir. 4,1 cm, luk pravokutnog presjeka, na sredini luka urezana linija, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena utisnutim koncentri~nim kru‘nicama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B) T. VI, 32 33. inv. br. H 33; Salona; bronca; 340. god.-390. god.; du‘. 7,6 cm, vis. 4,5 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom urezanih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B) T. VI, 33 34. inv. br. H 675; Salona; bronca; 340. god.-390. god.; du‘. 7,2 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,6 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanim uzdu‘nim linijama, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju 26 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla sa~uvana u donjem dijelu. (Keller 3B) T. VI, 34 35. inv. br. H 3745; Salona; bronca; 340. god.-390. god.; du‘. 7,2 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena parom utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s dva para na kraju noge, dok je sredina nagla{ena urezanom linijom, zglobni tuljac blago izvijen, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 3B) T. VI, 35 36. inv. br. H 1550; Salona; bronca; 340. god.-390. god.; du‘. 6,3 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 3,7 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena s tri para urezanih kru‘nica i urezanim linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B) T. VII, 36 37. inv. br. H 70; Salona; bronca; 340. god.-390. god.; du‘. 5,8 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 2,6 cm, luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i trokutasto se {iri, ukra{ena s tri para utisnutih kru‘nica i urezanim linijama, zglobni tuljac kojem nedostaje jedan kraj, ima blago izvijeni hrbat, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B) T. VII, 37 38. inv. br. H 2067; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 6,7 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 1 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i ukra{ena sa po dva para utisnutih kru‘nica, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 3B) T. VII, 38 39. inv. br. H 677; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 5,2 cm, vis. 1,8 cm, {ir. 2,5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s gornje strane urezanim linijama, noga ukra{ena s pet pari koncentri~nih kru‘nica, VAHD 92/2000, str. 1-63 27 zglobni tuljac blago izvijen, s jedne strane mu nedostaje zavr{etak i lukovica, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 3B) T. VII, 39 40. inv. br. H 686; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 4,2 cm, vis. 1,8 cm, ulomak fibule, sa~uvana noga i prijelaz u luk, na nozi ukras parova koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju noge. (Keller 3B) T. VII, 40 41. inv. br. H 2652; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 4,5 cm, vis. 1,4 cm, {ir. 1,1 cm, ulomak fibule, sa~uvana noga, na nozi ukras parova koncentri~nih kru‘nica na po~etku i na kraju noge. (Keller 3B) T. VII, 41 42. inv. br. H 1489; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 3,4 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 4,4 cm, ulomak fibule, sa~uvan dio luka pravokutnog presjeka ukra{en urezanim linijama i zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, te dvije postrane lukovice. (Keller 3) T. VIII, 42 43. inv. br. H 2354; Salona; bronca; 340.-360. god.; du‘. 4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,4 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan zglobni tuljac, tri lukovice i luk polukru‘nog presjeka. (Keller 3) T. VIII, 43 44. inv. br. H 2034; Salona; bronca; 340. god.-360. god.; du‘. 1,7 cm, vis. 2,5 cm, {ir. 4,5 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, tri lukovice i sam po~etak luka, koji je bio trapezastog presjeka. (Keller 3) T. VIII, 44 45. inv. br. H 1777; Salona; bronca; 340. god.-360. god.; du‘. 1,1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvano pola zglobnog tuljca s blago izvijenim hrptom, jedna lukovica i sam po~etak luka koji je bio trapezastog presjeka. (Keller 3) T. VIII, 45 28 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE 46. inv. br. H 690; Salona; bronca; 340. god.-360. god.; du‘. 2 cm, {ir. 2,8 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio zglobnog tuljca, jedna lukovica i dio luka trapezastog presjeka. (Keller 3) T. VIII, 46 47. inv. br. H 19; Salona; bronca; 350.- 380. god.; du‘. 8,7 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 5,7 cm, fibula trapezoidnog presjeka luka, noga {ira od luka ukra{ena na sredini noge, ukras jedva vidljiv na luku i na nozi, zglobni tuljac s izvijenim hrbatom na kojem su dvije perforacije, srednja lukovica te dio igle nedostaju. (Keller 4A) T. VIII, 47 48. inv. br. H 37; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 4,6 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk pravokutnog presjeka s urezanom linijom s gornje strane, zglobni tuljac s izvijenim hrbatom koji ima dvije perforacije, dvije kuglaste lukovice. (Keller 4A) T. IX, 48 49. inv. br. H 5083; Split, Lora, salonitanski ager bronca; 350.- 380. god., du‘. 7,1 cm, vis. 2,2 cm; {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka, ukras nije vidljiv, noga je ~ini se bila ukra{ena koncentri~nim kru‘nicama, zglobni tuljac je narebren s gornje strane, lukovice su kuglaste, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A) T. IX, 49 50. inv. br. H 4504; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom “tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a ukras sa sredine luka nastavlja se na nozi fibule ukra{ene s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom i pet perforacija, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4A) T. X, 50 51. inv. br. H 17; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,4 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom “tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a VAHD 92/2000, str. 1-63 29 ukras sa sredine luka nastavlja se na nozi, noga je nadalje ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom i dvije perforacije, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A) T. X, 51 52. inv. br. H 6153; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 7,5 cm, vis. 2,1 cm, {ir. 4,3 cm, fibula sa~uvana u cijelosti, trapezoidni presjek luka, od kojeg je noga ne{to {ira i ukra{ena parovima koncentri~nih kru‘nica, lukovice su bikoni~ne, zglobni tuljac izvijen s gornje strane. (Keller 4A) T. XI, 52 53. inv. br. H 448; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,5 cm, vis. 3,6 cm, {ir. 5,4 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom “tangenta” motiva, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, a ukras sa sredine luka nastavlja se i na nozi fibule, noga je nadalje ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i tri para na kraju noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom i pet perforacija, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4A) T. XI, 53 54. inv. br. H 2324; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,9 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,3 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom urezanih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka i perforirana na jednome mjestu, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge, dok je sredina nagla{ena s tri urezane linije, zglobni tuljac blago izvijen i ima dvije perforacije, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A) T. XI, 54 55. inv. br. H 25; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,1 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 4,8 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom kosih crtica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge, dok je sredina nagla{ena dvjema urezanim linijama, zglobni tuljac blago izvijen, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A) T. XII, 55 30 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE 56. inv. br. H 4506; Salona; bronca; 350.-380. god., du‘. 7,4 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 1,1 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trapezoidnog presjeka s urezanim nizom motiva u obliku tangente, takav ukras se produ‘ava i na sredini noge koja je ukra{ena i koncentri~nim kru‘nicama, sa~uvan je i cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4A) T. XIII, 56 57. inv. br. H 450; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8 cm, vis. 3 cm, {ir. 4,9 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom linijom s gornje strane, te kra}im linijama sa strane luka, noga je ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge, dok je sredina nagla{ena dvjema urezanim linijama, zglobni tuljac blago izvijen, cjevasti dr‘a~ igle sa~uvan djelomi~no. (Keller 4A) T. XIII, 57 58. inv. br. H 2503; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,3 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 5 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en nizom to~kica, rebrom ozna~en prijelaz prema nozi koja je {ira od luka, ukra{ena s dva para utisnutih koncentri~nih kru‘nica na po~etku i s tri para na kraju noge, dok je sredina ukra{ena nizom ukrasa motiva tangente, zglobni tuljac je narebren s gornje strane i ima dvije perforacije, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4A) T. XIII, 58 59. inv. br. H 5720; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 10,2 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 6,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, luk je u‘i od noge, i po sredini ukra{en ubodima koji su ispunjeni nielom, a na isti na~in je ukra{ena i sredina noge, dok joj je uz rub niz koncentri~nih kru‘nica, fibula je premazana plavom bojom, mo‘da je rije~ o oksidaciji bakra, sa~uvana je plo~ica za pri~vr{}ivanje igle, igla nedostaje, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4A) T. XIV, 59 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 221, kat. br. 15. 60. inv. br. H 5721; Salona; bronca; 350.-380. god.; VAHD 92/2000, str. 1-63 31 du‘. 8,8 cm, vis. 3,2 cm, {ir. 5,8 cm, lukovi~asta fibula, kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, sredina luka i noge ukra{ene vertikalno urezanim crticama, uz rub noge kru‘na udubljenja, sa~uvana u cijelosti, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4A) T. XIV, 60 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 14. 61. inv. br. H 5722; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,3 cm, vis. 3,1 cm, {ir. 6,2 cm, lukovi~asta fibula, kojoj je perforirana zaglavna plo~ica, sredina luka i noge nose ukras niza kru‘nica, a uz rub noge motiv voluta stopljen s masom noge. (Keller 4A) T. XV, 61 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split, 1994. god., 217, 221, kat. br. 16. 62. inv. br. H 16; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 7,1 cm, vis. 3,2 cm; {ir. 5,7 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en s gornje strane nizom to~kastih uboda, a takav se ukras nastavlja i na sredini noge, zglobni tuljac je ukra{en s po dvije perforacije sa svake strane, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana, na cijeloj povr{ini vidljivi su ostaci plave boje. (Keller 4B) T. XV, 62 63. inv. br. H 449; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,3 cm, vis. 2,9 cm, {ir. 5,4 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, lukovice facetirane, na hrptu trapezoidnog luka urezan linearan ukras, na nozi motiv polo‘enog “c”, sa~uvana u cijelosti, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B) T. XVI, 63 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 10. 64. inv. br. H 5719, Salona; bronca s pozlatom; 350.-380. god.; du‘. 7 cm, vis. 2,8 cm, {ir. 5,8 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, viti~asti ukras urezan sredinom luka i noge, uz rub noge tri para 32 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE dvostrukih voluta, nedostaje igla i zaglavna lukovica, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B) T. XVI, 64 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 11. 65. inv. br. H 432; Salona; bronca, srebro, nielo; 350.-380. god.; du‘. 8,6 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, uz rub noge ukras dvostrukih voluta, po sredini noge, na hrptu i sa strane luka urezan je motiv tangente na tau{iranoj srebrnoj plo~ici i nieliran, nedostaje igla, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B) T. XVII, 65 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 12. 66. inv. br. H 15; Salona; bronca, srebro, nielo; 350.-380. god.; du‘. 9,4 cm, vis. 3,2 cm, {ir. 6 cm, lukovi~asta fibula kojoj je zaglavna plo~ica perforirana, uz rub noge ukras dvostrukih voluta, po sredini noge i luka urezan motiv kru‘nica na tau{iranoj srebrenoj plo~ici i ispunjen nielom, sa~uvana u cijelosti, mehanizam za kop~anje igle je zglobni. (Keller 4B) T. XVII, 66 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217, 220, kat. br. 13. 67. inv. br. H 453; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 7,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,9 cm, luk trapezoidnog presjeka na sredini ukra{en urezanim linijama, a ukras se nastavlja i na sredini noge, rebrom ozna~en prijelaz luka u nogu, koja je ukra{ena nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XVIII, 67 68. inv. br. H 3738; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,6 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,4 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, dr‘a~ igle i igla nisu sa~uvani. (Keller 4C) T. XVIII, 68 VAHD 92/2000, str. 1-63 33 69. inv. br. H 3863; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 8,1 cm, vis. 3 cm, {ir. 5,1 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom cik-cak linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu koja se su‘ava prema kraju, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge, a po sredini ima isti motiv kao na luku, a na vanjskoj strani ukra{ena je nespretno urezanim rombovima i linijama, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, lukovice su bikoni~ne, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XIX, 69 70. inv. br. H 3733; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,2 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge; po sredini su urezane linije, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cijela fibula premazana je plavom bojom, mo‘da se radi o oksidaciji bakra, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XIX, 70 71. inv. br. H 4531; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,1 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge; po sredini ima pet urezanih linija, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XX, 71 72. inv. br. H 4753; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,5 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 2,8 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanom linijom, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge, a po sredini ima urezane tri linije, sa~uvana samo jedna strana zglobnog tuljca s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XX, 72 73. inv. br. H 2731; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,7 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,5 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu koja se {iri prema kraju, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge i urezanom linijom po sredini, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom; zaglavna lukovica je bikoni~na, postrane su kuglaste, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XX, 73 34 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE 74. inv. br. H 24; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,4 cm, vis. 2,4 cm, {ir. 4,1 cm, luk trapezoidnog presjeka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, koja je dosta o{te}ena i ukras je nejasan, po sredini su urezane linije, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle, igla nije sa~uvana. (Keller 4C) T. XXI, 74 75. inv. br. H 2504; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 5,2 cm, vis. 1,9 cm, {ir. 3,7 cm, luk trapezoidnog presjeka ukra{en urezanim linijama po sredini luka, rebrom ozna~en prijelaz u nogu, a ukra{ena je nizovima utisnutih kvadrati}a na rubovima noge; po sredini su urezane linije, zglobni tuljac s blago izvijenim hrptom, cjevasti dr‘a~ igle. (Keller 4C) T. XXI, 75 76. inv. br. H 2149; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 4,3 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 0,8 cm, ulomak lukovi~aste fibule, sa~uvan dio luka ukra{en nizom urezanih kru‘nica i noga kojoj je sredina ukra{ena kao i luk, po rubovima noge utisnuti trokuti}i. (Keller 4C) T. XXI, 76 77.. inv. br. H 5718; Salona; bronca; 350.-380. god.; du‘. 6,6 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 4,2 cm, lukovi~asta fibula, zaglavna plo~ica je narebrena, po sredini luka {iroki urez, na rubu noge urezane linije u obliku trapeza. (Keller 4C) T. XXI, 77 Objavljeno: S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217. 222, kat. br. 17. 78. inv. br. H 2378; Salona; bronca; 340.-390. god., du‘. 1,7 cm, vis. 2,6 cm, {ir. 5,3 cm, ulomak fibule, sa~uvan dio luka trapezoidnog presjeka s urezanim ukrasom na sredini, blago izvijeni zglobni tuljac i dvije lukovice. (Keller 3/4) T. XXII, 78 79. inv. br. 539; Salona; bronca; VAHD 92/2000, str. 1-63 35 340.-390. god., du‘. 5 cm, vis. 2, 6 cm, {ir. 1,7 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trapezoidnog presjeka s vidljivim ostacima ukrasa na sredini. (Keller 3/4) T. XXII, 79 80. inv.br. H 4348; Split; salonitanski ager; zlato; 5. st.; du‘. 8,7 cm, vis. 3,3 cm, {ir. 1,6 cm, lukovi~asta fibula kojoj nedostaje igla i dio zaglavnog tuljca, noga fibule je formirana slobodno postavljenim volutama, na sredini noge, na hrptu i dnu luka urezane crtice ispunjene nielom. (Keller 6) T. XXII, 80 Objavljeno: Z. VINSKI; Kasnoanti~ki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheolo{koj ostav{tini predslavenskog supstrata, VAHD, 68/1967, 15, T. V,1; F: BU[KARIOL, Nalaz groba s nakitom kraj krstionice u Splitu, Kulturna ba{tina 19, Split 1989. god. 23 - 28; S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split 1994. god., 217. 222, kat. br. 19. 81.. inv. br. H 51; Salona; bronca, pozlata; 5. st.; du‘. 3,3 cm, vis. 1 cm, {ir. 2,9 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk koji je {upalj i ukra{en s gornje strane nizom urezanih okomitih crtica, presjek mu nije mogu}e odrediti, tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen. (Keller 6) T. XXII, 81 82. inv. br. H 3064; Salona; bronca, pozlata; 5. st.; du‘. 3,4 cm, vis. 2,2 cm, {ir. 2,5 cm, ulomak fibule, sa~uvan luk trokutastog presjeka koji je {upalj, tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen. (Keller 6) T. XXII, 82 83. inv. br. 3334; Salona; bronca, pozlata; 5. st.; du‘. 5,1 cm, vis. 2,7 cm, {ir. 3,8 cm, fibula trokutastog presjeka luka, luk je {upalj, prijelaz u nogu nazna~en rebrom, sa~uvana jedna voluta na po~etku noge, zglobni tuljac je {esterokutnog presjeka, hrbat blago izvijen, ima dvije perforacije, sa~uvane su dvije facetirane lukovice. (Keller 6) T. XXII, 83 36 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE LITERATURA B a j u s c - C o c i ç 1997 I. BAJUCS-S. COCIÇ, Fibule romane de la Porolissum, Acta Musei Napocensis, 34, Cluj-Napoca, 1997, 521-534. B e h r e n s 1954 G. BEHRENS, Zur Typologie und Technik der provinzialrömischen Fibeln, Jahrbuch des römische germanischen Museum, 1, Mainz, 1954, 220-236. B ö h m e 1972 A. BÖHME, Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel, Saalburg Jahrbuch XXIX, Frankfurt, 1972. B ö h m e 1980 H. W. Böhme, u katalogu: Gallien in der Spätantike von Kaiser Constantin zu Frankenköning Childerich, 173, Mainz, 1980. B o j o v i } 1983 D. BOJOVI], Rimske fibule Singidunuma, Beograd, 1983. B u l i } 1886 F. BULI], Bull. Dalm. 9/1886, 35. B u o r a 1997 M. BUORA, “Zwiebelknopffibeln” del tipo Keller 6 da Aquileia, Arheolo{ki Vestnik 48, Ljubljana, 1997., 247-261. B u r g e r 1966 A.Sz. BURGER, The Late Roman cemetery at Ságvár, Acta Arheologica Hungarica 18, Budimpe{ta, 1966, p. 99-234. B u { k a r i o l 1989 F. BU[KARIOL, Nalaz groba s nakitom kraj krstionice u Splitu, Kulturna ba{tina 19, Split, 1989, 23-28. C a b r o l - L e c l e r c q 1922 CABROL-LECLERCQ, Dictionnaire d’archeologie Chretienne et de liturgie, Pariz, 1922. C o c i ç - O p r e a n u 1998 S. COCIÇ-C. OPREANU, Barbarische Fibeln aus dem römischen Dakien: ihre historische Bedeutung, Acta Musei Napocensis, 35/1, Cluj 1998, 195-228. Enciclopedia dell’ arte antica, classica e orientale, vol. III, Rim, 1966. Enciclopedia Italiana, vol. XV, Rim 1932. F a u d u e t 1999 I. FAUDUET, Fibules préromaines, romaines et mérovingiennse du museé du Louvre, Études d’histoire et d’archéologie, Paris, 1999. F i s c h e r 1966 F. FISCHER, Frühe Fibeln aus Aquileia, Aquileia Nostra 37, Milano, 1966, 726. VAHD 92/2000, str. 1-63 37 F e u g é r e 1985 M. FEUGÉRE, Les fibules en Gaule Méridionale, Revue Archaeologique de Narbonnaise 12, Pariz, 1985. G e r h a r z 1987 R. R. GERHARZ, Fibeln aus Afrika, Saalburg Jahrbuch 43, Frankfurt, 1987, 77107. G e c h t e r 1980 M. GECHTER, Die Fibeln des Kastells Niederbieber, Bonner Jahrbucher 180, Bonn, 1980, 589-610. G i b b o n 1979 E. Gibbon, Decline and Fall of the Roman Empire, London, 1979. G u i d a 1964 P. GUIDA, I nuovi oggetti in bronzo del museo di Aquileia, Aquileia Nostra XXXV, Milano, 1964. H e d d e r n h e i m i K o h l e r t - N e m e t h 1988 N. HEDDERNHEIM i M. KOHLERT-NÉMETH, Götter und Dämonen, 11 Archäologische Reihe Römische Bronzen I, Frankfurt, 1988, 72-80. I v ~ e v i } 1994 S. IV^EVI], Fibule, Salona Christiana, Split, 1994., 216-227. J o b s t 1975 W. JOBST, Die römischen Fibeln aus Lauriakum, Linz, 1975. J a n e s 1998 D. JANES, Brooches and insignia and Loyality to the Late Roman State, Radovi XIII me|unarodnog kongresa za starokr{}ansku arheologiju, III, Split-Vatikan, 1998 , 387-394. K a s t e l i c 1960 I. KASTELIC, Slovanske nekropole na Bledu, Ljubljana, 1960. K o { ~ e v i } 1980 R. KO[^EVI], Anti~ke fibule s podru~ja Siska, Zagreb, 1980. K o { ~ e v i } 1999 R. KO[^EVI], Neobjavljene fibule iz rimske Dalmacije i mezije, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu 15-16, Zagreb, 1998-1999, 29-39. K o v r i g 1937 I. KOVRIG, Die Heupttypen der Kaiserzeittlichen fibeln in Panonnien, Diss. Pann. II, 4, Budimpe{ta, 1937. K r n ~ e v i } 1998 @. KRN^EVI], [ibenik i {ibenski kraj u ranom srednjem vijeku, MHAS Split 1998., Kulturno-povijesni vodi~ 14. K u c h e n b u c h 1954 F. KUCHENBUCH, Die Fibel mit umgeschlangenem Fuss, Saalburg Jahrbuch XIII, Frankfurt, 1954, p. 5-52. 38 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE L a n y i 1972 V. LANYI, Die spätantiken Gräberfelder von Pannonien, Acta Archeologia Hungarica 24, Budimpe{ta 1972, 53-214. L e r a t 1956 L. LERAT, Les fibules Gallo-Romaines, Annales Littéraires de l’Universite de Besancon, Archéologie 3, Pariz 1956. L e r a t 1957 L. LERAT, Les fibules Gallo-Romaines de Mandeure, Annales Littéraires de l’Universite de Besancon, Archéologie 4, Pariz, 1957. M a z u r 1998 A. MAZUR, Les fibules romaines d’avenches 1, Bulletin de’l Association, Pro Aventico, 40, Avenches, 1998, 5-104. Migotti i ostali B. MIGOTTI, M. [LAUS, Z. DUKAT, LJ. PERINI], Accede ad Certissiam, Anti~ki i ranokr{}anski horizont arheolo{kog nalazi{ta [trbinci kod \akova, Zagreb, 1998. M o g a i d r u g i 1997 V. MOGA, H. CIUGUDEAN, S. COCIÇ, N. RODEANU, Fibule romane de la Apulum, Acta Musei Napocensis, 34, Cluj-Napoca, 1997, 535-558. N e d v e d 1981 B. NEDVED, Nakit rimskog razdoblja, Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas, katalog izlo‘be, Zadar, 1981, 89-151. N o l l 1974 R. NOLL, Eine goldene “Kaiserfibel” aus Niederemmel vom Jahre 316, Booner Jahrbuch 174, Bonn, 1974. N o l l 1952 R. NOLL, Römerzeitliche Fibelninschriften, Germania 30, Frankfurt, 1952, 395399. P e t r u 1972 S. PETRU, Emonske nekropole, Katalogi in monografije 7, Ljubljana, 1972. P l e s n i ~ a r - G e c 1972 LJ. PLESNI^AR-GEC, Severno emonsko grobi{}e, Katalogi in monografije 8, Ljubljena, 1972. P o p e s c u 1945 D. POPESCU, Fibeln aus dem Nationalmuseum für altertümer in Bucuresti, Dacia IX-X, Bukure{t 1945, 485-505. P o p o v i } 1999 M. POPOVI], Tvr|ava Ras, Beograd, 1999. P r ö t t e l 1988 P. M. PRÖTTEL, Zur Chronologie der Zwiebelknopffibeln, Jahrbuch des römische-germanischen Zentralmuseum 35,1, Mainz, 1988, 347-372. VAHD 92/2000, str. 1-63 39 R i e c k h o f f - P a u l i 1977 S. RIECKHOFF - PAULI, Die Fibeln aus dem römischen Vicus von Sulz am Neckar, Saalburg Jahrbuch XXXIV, Frankfurt, 1977, 5-28. R i e c k o f 1975 S. RIECKOF, Münzen und Fibeln aus den Vicus des Kastells Hüfingen, Saalburg Jahrbuch XXXII, Frankfurt, 1975, 5-105. R i h a 1994 E. RIHA, Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst, Augst, 1994. R i m s k e b r o n ~ a n e f i b u l e 1977 Rimske bron~ane fibule, katalog, Vojvon|anske muzej, Novi Sad, 1977. S a g a d i n 1979 M. SAGADIN, Anti~ke pojasne spone in garniture u Sloveniji, Arheolo{ki vestnik 30, Ljubljana 1979, 249-338. S a r i a 1928 B. SARIA, Fibeln mit Sperrvorrichtungen, Vjesnik Hrvatskog arheolo{kog dru{tva XV, Zagreb, 1928, 73-81. S c h m i d 1961 B. SCHMID, Die späte Völkerwanderungszeit in Mitteldeutschland, Berlin, 1961. S t î n g ä 1996 I. STÎNGÄ , L’habitat romain de Gîrla Mare- Dép.Mehedinti, u: Roman Limes on the Middle and Lower Danube, Beograd, 1996, 235-242. [ r i b a r 1968 V. [RIBAR, K absolutni kronologiji najdb iz zgodnje Emone, Arheolo{ki vestnik XIX, Ljubljana, 1968, 445-453. T e o d o r 1988 Gh. TEODOR, Consideratii priviud fibulele Romano-Byzantine din secolele V-VIIe.n. in Spatiul Carpato-Dunareano-Pontic, Archeologia Moldavei 12, Iasi, 1988, p. 33-51. T h i l l 1969 G. THILL, Fibeln vom Titelberg aus den Beständen des Luxemburger Museums, Trierer Zeitschrift 32, Trier, 1969, p. 133-172. T o p á l 1993 J. TOPÁL, Roman Cemeteries of Aquincum, Pannonia, The Western Cemetery (Bécsi Road) I, Budapest, 1993. T o t h 1969 E. Toth, Késörómai sir Tihanyból, Folia archeologica XLIII, 127-166, Budimpe{ta, 1994. T u d o r 1965 D. TUDOR, Sucidava, Une cité daco romaine et byzantine en Dacie 80, Bukure{t, 1965. 40 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE V i k i } - B e l a n ~ i } 1978 B. VIKI]-BELAN^I], Elementi ranog kr{}anstva u sjevernoj Hrvatskoj, Arheolo{ki vestnik XXIX, Ljubljana, 1978, 588-605. V i n s k i 1967 Z. VINSKI, Kasnoanti~ki starosjedioci u salonitanskoj regiji prema arheolo{koj ostav{tini predslavenskog supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 69, Split, 1967. Vo l b a c h 1958 W. F. VOLBACH, Frühechristliche Kunst, Die kunst der Spätantike in Westund Ostorm, München, 1958. (S u m m a r y ) The text deals with crossbow fibulae from Salona kept at the Archaeological Museum of Split. T- fibulae and fibulae with one knob on its bow which are, according to their type, closely connected with crossbow ones. The total of 83 pieces were processed: two fibulae with one knob on its bow are dated in 4th and 5th century, while there were 5 pieces of T-fibulae. Recently, they have been separated from crossbow ones according to their type, which have been divided into groups following the Keller typology, that puts them into six basic types each with a belonging variety. The Keller 5 type is not represented in the Salonitan material, while the other types occur with at least one variety. Twelve pieces come under Keller 1A type, dated from AD290 to AD320. Eight pieces belong to 1B type (AD290-AD320). Type 2 (AD310-AD350) is represented only by 2B variety (4 pieces). The total number of objects coming under Keller 3 type (AD 340-AD360) is fifteen, and it is impossible to determine the exact variety of the five examples. The remaining ten have all the features of 3B variety. The most numerous group is Keller 4 type (AD 350-AD380), with the pieces of all three varieties of the type. Thus fifteen fibulae belong to 4A variety, five to 4B variety, and eleven to 4C variety. The only type that is not represented by a single fibula is Keller 5 type (AD370AD400). It comprises massive fibulae with wide bow and foot that used to have a rich ornament. Various motives were frequently used, such as portraits in medallions, monograms, crosses and Christograms, or vegetable motives. They were often decorated in the niello technique or gold-plated. The Keller 6 type, dated in the early 5th century, which represents the most luxurious variety for its performance and ornament, is represented with four pieces, one of which comes from a closed deposit, where it has been found as a part of women’s jewellery. The importance of fibulae as archaeological material is well known and has already been pointed out. The crossbow fibulae also have a distinguished and specific role. Salona was a Roman province capital, and therefore had to have all the structures required by its position. The proof for this fact can be found in small objects. This is how these fibulae, although only a tiny bit in the archaeological wealth of Salona, offer another piece of information on its importance. VAHD 92/2000, str. 1-63 41 Foto: T. Seser 42 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE TI 1 4 2 5 3 6 VAHD 92/2000, str. 1-63 43 T II 7 10 8 11 9 12 44 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T III 13 15 18 14 17 16 19 VAHD 92/2000, str. 1-63 45 T IV 20 21 24 22 23 46 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE TV 25 25 26 29 28 27 VAHD 92/2000, str. 1-63 47 T VI 31 30 32 33 34 35 48 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T VII 40 36 37 39 41 38 VAHD 92/2000, str. 1-63 49 T VIII 44 43 42 46 45 47 50 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T IX 48 49 VAHD 92/2000, str. 1-63 51 TX 50 51 52 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XI 52 53 VAHD 92/2000, str. 1-63 53 T XII 54 55 54 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XIII 57 56 58 VAHD 92/2000, str. 1-63 55 T XIV 59 60 56 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XV 61 62 VAHD 92/2000, str. 1-63 57 T XVI 63 64 58 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XVII 65 66 VAHD 92/2000, str. 1-63 59 T XVIII 67 68 60 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XIX 69 70 VAHD 92/2000, str. 1-63 61 T XX 71 72 73 62 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE T XXI 76 75 74 77 VAHD 92/2000, str. 1-63 63 T XXII 79 82 78 83 81 80 64 LUKOVI^ASTE FIBULE IZ SALONE

RELATED PAPERS

Antička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (Izbor), (Aincient Roman Collection of the Museum of Croatian Archaelogical Monuments (A Selection) c.a. Tomislav Šeparović

Nikolina Uroda

View PDF
Nekropole, Katalog izložbe Antički Sikuli (Necropolis, Ancient Siculi Exhibition Catalogue),Kaštela 2011, str. 55-65.

ivanka kamenjarin

View PDF

Finds of the Roman Military Equipment in Croatia, exhibition catalogue, Ivan Radman-Livaja (ed.)

Finds Of The Roman Military Equipment In Croatia

2010 •

Ivan Radman

View PDF
M. Blečić Kavur 2009 - Japodske podlaktične narukvice : Simbolika ženskog principa u optjecanju ideja i djela jadranske kulturne koiné/Japodian forearm bracelets the symbolism of the female principle in the circulation of ideas and creations of the Adriatic cultural koiné

2009 •

Martina Blečić Kavur

View PDF
Željeznodobna nekropola Kaštel kod Buja: Analiza pokopa željeznodobne Istre. Iron Age Necropolis Kaštel near Buje: Analysis of Burial Practice in the Iron Age Istria.

Vojka Cestnik

View PDF
M. Blečić Kavur, I. Miličević-Capek 2011 - On the horizon of warrior graves from 5th century BC on the territory of the eastern Adriatic coast and its hinterland: the case of a new discovery in Vranjevo Selo near Neum

Martina Blečić Kavur, Ivanka Capek

View PDF